Schmidt i dalje u gradu traži osobu s moćima nametanja izmjena Izbornog zakona dok Čović i Dodik postavljaju nova pravila igre
No, kako je javnost i pretpostavljala, bila je to samo nova kupovina vremena koja je za cilj imala da Schmidt ne iskoristi Bonske ovlasti i da dođe "5 do 12" za BiH.
"Ove sedmice mora i ako se ne uradi, svi znaju da ima jedna osoba u gradu koja ima tu nadležnost i ovlaštenje da to donese", poručio je Schmidt 19. decembra 2023. godine. No, čini se da ni Schmidt ne poznaje "tu osobu" jer kao da ni sam više nije siguran šta treba uraditi.
Sada kada se bliži mart i toliko očekivani dan kada ćemo saznati da li Bosna i Hercegovina otvara pregovore za članstvo u Evropskoj uniji, Schmidt je pod još većim pritiskom s obzirom da lideri Trojke, SNSD-a i HDZ-a ne uspijevaju postići dogovor i izglasati reformske evropske zakone, kao ni tehničke izmjene Izbornog zakona.
Umjesto toga, standardno, tempo diktiraju Dragan Čović (HDZ) i Milorad Dodik (SNSD) svojim dodatnim zahtjevima i ultimatumima.
Tako je Čović u potrebne zakone na evropskom putu, samovoljno inkorporirao i izmjene izbornog zakonodavstva po svojoj mjeri koje se tiču izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda dok su mu tehničke samo usputne, a Dodik je nastavio insistirati na rekonstrukciji Ustavnog suda BiH i prijetiti da ukoliko ne bude onako kako on želi, neće biti ničega.
Za to vrijeme, Trojka već dugo vremena smatra da se mudra šutnja isplati i da će na čistac izvesti one koji koče napredak BiH ukoliko propadne otvaranje pregovora s EU, a ako uspiju nešto dogovoriti - to će biti njihova pobjeda.
I ta činjenica, u ključnim sedmicama kada se "lomi" da li će BiH otvoriti pregovore s EU, ponovo potvrđuje tezu da su Čoviću i Dodiku na prvom mjestu lični interesi, a tek onda evropski put BiH i prosperitet njenih građana jer ultimatumi i usložnjavanje zahtjeva samo dodatno komplikuju pregovore i moguće dogovore.
Kao što su i sami politički lideri analizirali, propuštanje šanse koja je sada pred BiH značit će totalni politički krah vladajuće koalicije i pitanje je u kojem će se smjeru odvijati situacija nakon tog 22. marta.
Ukoliko se krah dogodi, u svemu tome debelo učešće će imati i međunarodni zvaničnici i diplomate koje djeluju u BiH jer su konstantno popuštali pod jakim pritiscima vladajućih političara i naivno vjerovali njihovim velikim obećanjima i ružičastim slikama koje su kreirali u svojim glavama.
U proteklim mjesecima na čistac je izašlo da su Amerikanci na vjerovatno nikad čvršćoj poziciji kada je u pitanju put BiH i borba protiv onih koji koče na tom putu, a tome u prilog ide nedavna posjeta Blinkenovog pomoćnika Jamesa O'Briena i njegove nedvosmislene poruke. Ono što je i dalje upitno jeste koliko je administracija EU iskrena i zašto ne žele sankcionisati one koje i SAD prepoznaje kao ključne aktere opstrukcija projekata i reformi.
