Ključni potezi OHR
42

Schmidt je jučer izmijenio i jedan zakon: Tri odluke Ustavnog suda BiH uvrstio u definisanje državne imovine

S. H.
Foto: I. L./Klix.ba
Foto: I. L./Klix.ba
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt jučer je osim privremene mjere o obustavi primjene/stupanja na snagu zakona o nepokretnoj imovini RS-a donio i konkretne izmjene Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH.

Državna imovina Bosne i Hercegovine od završetka rata do danas često je predmet rasprava i sudskih sporenja, prije svega jer vlast entiteta Republika Srpska ne prihvata da BiH ima svoju imovinu, tvrdeći da imovinu mogu imati entiteti.

I bez obzira na više odluka Ustavnog suda BiH koji je definisao šta je to državna imovina, vlast iz RS-a ne prihvata takva tumačenja.

U BiH ne postoji zakon koji u detalje reguliše prava vlasništva i upravljanje državnom imovinom. Postoje definicije o tome šta je to državna imovina, oko čega ne postoji saglasnost iz RS-a. Međutim u BiH postoji Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom upravo kako ne bi bilo zloupotreba i kako bi jedino država mogla biti pravni subjekt koji će donositi odluke o raspolaganju imovinom koja se smatra državnom.

Stari zakon
Stari zakon

U spomenutom zakonu pod pojmom državne imovine podrazumijevala se:

  • nepokretna imovina koja pripada državi Bosni i Hercegovini (kao međunarodno priznatoj državi) na osnovu međunarodnog Sporazuma o pitanjima sukcesije, koji su 29. juna 2001. god. potpisale države Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, Slovenija i Savezna Republika Jugoslavija, koja se, na dan donošenja ovog zakona, smatra vlasništvom ili posjedom Bosne i Hercegovine ili druge javne organizacije Bosne i Hercegovine; i
  • nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina do 31. decembra 1991. god, a koja se na dan donošenja ovog zakona smatra vlasništvom ili posjedom Bosne i Hercegovine ili javne organizacije ili organa Bosne i Hercegovine i bilo koje administrativne jedinice Bosne i Hercegovine.

Šta je sada Schmidt uradio?

Visoki predstavnik je jučer u Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom izmijenio tri stavke i to tako što je između ostalog odluke Ustavnog suda BiH iz prethodnih godina, koje definišu šta se to sve podrazumijeva pod državnom imovinom, uvrstio u spomenuti zakon. Tako se sada pored dvije, gore navedene stavke o definisanju državnom imovinom, sada dodaju i sl. definicije:

  • Državna imovina je i poljoprivredno zemljište za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da predstavlja državnu imovinu u svojoj odluci u predmetu br. U-8/19.

  • A državna imovina su i rijeke, šume i šumsko zemljište, za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da predstavljaju državnu imovinu u svojim odlukama u predmetima br. U-9/19 i br. U-4/21."

Ipak, Schmidt u izmjene zakona nije uvrstio osnovnu i prvu odluku Ustavnog suda BiH koja kod definisanja pojma državne imovine kao argument navodi kontinuitet postojanja BiH, odnosno član I Ustava BiH. Taj član Ustava definiše da BiH nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država koje je imala i kao Republika.

Izmijenjeni zakon nakon odluke Schmidta
Izmijenjeni zakon nakon odluke Schmidta

Ta odluka Ustavnog suda BiH je osnovna, a tri odluke istog suda koje je Schmidt uvrstio u zakon su dio tog osnovnog predmeta.

Suština priče

Visoki predstavnik je ovim potezom sudsku odluku implementirao u zakon i iskoristio je kao materijalni izvor.

Dalje, Schmidt je promijenio i član 2 Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom. Stari tekst zakona je glasio: "Bez obzira na odredbe drugog zakona ili propisa, državnom imovinom se može raspolagati samo u skladu s odredbama ovog zakona. Svaka odluka, akt, ugovor ili bilo koji drugi pravni instrument kojim se raspolaže imovinom iz člana 1. ovog zakona suprotno odredbama ovog zakona, ništav je".

Schmidt je to promijenio i sada taj član zakona glasi: "Bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati isključivo Bosna i Hercegovina, kao njen titular, u skladu s odredbama ovog zakona".

Visoki predstavnik je u ovom dijelu jasno naglasio da državnom imovinom može raspolagati isključivo BiH kao njen titular.

Schmidt je također promijenio i član 3 koji sada glasi: "Privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom u skladu s ovim zakonom ostaje na snazi do stupanja na snagu zakona na državnom nivou kojim se uređuju prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom, a koji bi usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, odnosno sve dok visoki predstavnik drukčije ne odluči".

Ovim visoki predstavnik poručuje da će se postojeći Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom primjenjivati sve dok se donese zakon na državnom nivou koji će regulisati ova pitanja ili dok OHR drugačije ne odluči.