Koji je smisao sakupljanja potpisa i ima li izlaza za Trojku u trenutnoj pat poziciji u FBiH
U kontekstu toga da će u bilo kojoj varijanti SDA imati potpredsjednika FBiH, većina nije dovoljna, jer stranke koje čine većinu, ne vide SDA dijelom nove Vlade. Pravila koja funkcionišu u Federaciji već skoro 30 godina u tom smislu se nisu mijenjala, niti je Schmidt svojim nametnutim odredbama promijenio način izbora Vlade FBiH. Upravo suprotno, on ga je zacementirao.
Zamislimo hipotetički da Trojka odluči uči u vlast sa SDA zaobilazeći HDZ. Takva većina ne bi imala nikakvog smisla, baš kao ni ova trenutna, jer temelj moći u FBiH leži u kontroli klubova naroda u Domu naroda, a ne opšte većine u oba doma Parlamenta FBiH.
OHR je 20.11. 2022. uputio Ustavnom sudu BiH podnesak na zahtjev Suda da odgovori na argumente iznijete u apelaciji tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića kojom je osporio dijelove odluke Christiana Schmidta donijete u izbornoj noći. Tu se potvrđuje da u klubovima naroda leži presudna politička snaga u Federaciji BiH.
"Sistemom posrednog izbora delegata razvijenom od Washingtonskog sporazuma data je značajna prednost političkim strankama koje su sposobne bilo da utiču na sastav odgovarajućih klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda Federacije ili da sklapaju sporazume između stranaka koje kontroliraju te klubove u Domu naroda Federacije", stoji u podnesku OHR-a.
Ipak, predsjednik SDP-a Nermin Nikšić se nije dao pokolebati te je danas kazao da stranke proširene Trojke i HDZ imaju stabilnu većinu u Parlamentu FBiH. On smatra da će donošenjem potpisa svih onih koji podržavaju većinu pokazati, ukoliko dođe do blokade, da postoji većina koja bi željela formirati vlast.
Sakupljane potpisa većine u Predstavničkom domu PFBiH ima smisla u istoj mjeri u kojoj bi npr. sakupljanje potpisa većine u Predstavničkom domu PFBiH 2013. godine, a koju su SDP, SBB, i HDZ tada imali, natjeralo tadašnjeg predsjednika FBiH Živka Budimira da potpiše smjenu SDA-ovih ministara iz Vlade FBiH, a što je tadašnji premijer Vlade FBiH Nermin Nikšić od njega zahtjevao.
Većina nikad nije bila presudna, a danas je još manje, nakon Schmidtovih odluka.
S tim u vezi čini se da su stranke Trojke u ovom trenutku razvučene između želja i stvarnosti, te pred njima stoje tri mogućnosti.
Prva je da pristanu da u novu vladu uđu i ministri SDA, druga je da Vlada Fadila Novalića ostane u tehničkom mandatu još četiri godine. Treća je, da Schmidt, po pritiskom Trojke, donese nove odredbe kojima bi zaobišao mehanizme koje imaju potpredsjednici FBiH prilikom imenovanja Vlade.
S obzirom na narativ koji Trojka stvara posljednjih mjeseci da je za stanje u državi jedino odgovorna SDA, ulazak u Vladu s njima značilo bi političko samoubistvo.
Druga opcija, bez obzira na poruke predstavnika Trojke da imaju većinu u Novalićevoj vladi, nije ništa bolja, jer dosadašnja praksa u radu Vlade FBiH govori da to nije slučaj.
Sekretarka Vlade FBiH Edita Kalajdžić za Klix.ba je kazala da je 95 posto odluka Vlade FBiH u ovom sazivu donijeto jednoglasno.
"Desi se nekad da neki član Vlade glasa 'protiv' ili 'sudržan', ali u većini slučajeva su se odluke donosile jednoglasno u ovom sazivu", rekla je Kalajdžić.
Čak i da postoji većina koja bi preglasavala ministre iz SDA, nijedna sjednica Vlade se ne može sazvati bez Novalićevog pristanka, osim ako on svoje ovlasti ne prenese na zamjenike, te dodatno, on svaku sjednicu može prekinuti njenim napuštanjem.
Treća opcija je za Trojku najizazovnija i svako insistiranja njenih lidera da Schmidt nametne odluku kojom bi u manjoj ili većoj mjeri zaobišao ulogu jednog od potpredsjednika ili predsjednika FBiH u smislu imenovanja Vlade tjera Čovića u zagrljaj SDA. Potraje li trenutna situacija pritisak na Schmidta će rasti da suštinski poništi ono što je želio postići nametanjem odluke u izbornoj noći, ojačati klubove naroda, a ne oslabiti.
Čović pod svaku cijenu takav ishod želi izbjeći, osim da moguća odluka bude privremena, a što bi s druge strane značilo, uvod u pravni haos.
Na kraju, čini se da je Trojka svoje mogućnosti precijenila.
Aston Martin Project Rambo, u pripremi budući robusni rival G-klase i Defendera
