Odlaganje u more se tada smatralo brzim, sigurnim i jeftinim rješenjem da se riješi neželjene municije.
Već jedno stoljeće, ovo oružje leži na dnu Baltičkog mora, polako ispuštajući otrovne hemikalije uključujući TNT, iperit, fosgen i arsen.
Dok se povjerenik EU za okoliš Virginijus Sinkevičius sastaje s ministrima baltičkih država u Litvaniji kako bi razgovarali o rješenjima, stručnjaci kažu za Euronews da je problem predugo ignorisan.
Ekološka katastrofa
Hemikalije koje se oslobađaju iz municije mijenjaju kiselost i temperaturu morske vode, destabilizirajući ekosisteme. Oni također uzrokuju rak kod mnogih vrsta, a ostaci municije su čak pronađeni u tkivu ribe.
Stručnjaci strahuju da bi konzumiranje ribe ulovljene u blizini odlagališta moglo dovesti do nakupljanja kancerogenih tvari kod ljudi.
Terrance Long, osnivač Međunarodnog dijaloga o podvodnoj municiji, rekao je za Euronews da je potrebna veća svijest javnosti kako bi se izvršio pritisak.
"Podvodna municija ispušta toksine koji štete morskim ekosistemima i ugrožavaju naš morski život. Bilo da ste uporni zagovornik klimatskih promjena ili ne, ovo pitanje utječe na sve nas", rekao je Long.
On je poručio da TNT u municiji može spaliti i izbijeliti korale i stvoriti priliv hranjivih tvari koje izazivaju štetno cvjetanje algi.
"Gas se razgrađuje u neorganski arsen koji se širi morskim dnom, ubijajući sve oko sebe. Hemikalije također utječu na fotosintezu planktona i stopa izlijeganja jaja rakova. Takva je situacija danas na Baltiku. Ne možemo spasiti mora ako ne prihvatimo realnost u vodi", dodao je.
Iako su naučnici decenijama pružali dokaze koji potkrepljuju takve zabrinutosti, političari su odugovlačili s obzirom na poteškoće u definisanju zakonskih obaveza za zaboravljeno oružje.
I dok je javnost akutno svjesna opasnosti od zagađenja plastikom i mikroplastikom u našim okeanima, malo se zna o opasnostima bačene municije za sigurnost životinja i ljudi.
Unutar blještavila Dubaija: Nekretninski bum, visoke cijene i raznolika ekonomija
