Ruski gubici u Ukrajini izbrisali su njenu vojnu prednost nad baltičkim zemljama
"Rusija je praktično izgubila svoju poziciju moći i sposobnost da prijeti svojim susjedima projekcijama vojne moći", napisao je Pavel Baev u novembarskom izveštaju za Francuski institut za međunarodne odnose.
Baev, dugogodišnji stručnjak za Rusiju koji je nekada radio u istraživačkom institutu unutar sovjetskog ministarstva odbrane, tvrdi da mnogi zapadni politički planeri nisu shvatili dugoročne implikacije onoga što rat u Ukrajini znači za sigurnost na Baltiku.
Dok neki na Zapadu oslabljenu poziciju Rusije vide kao prolaznu, a ruski povratak neizbježnim, Moskva vidi gubitak svoje konvencionalne vojne prednosti na Baltiku kao "i neprihvatljiv i nepovratan", rekao je Baev.
Baltičke nacije Estonija, Latvija i Litvanija bile su pripojene Sovjetskom Savezu tokom Drugog svjetskog rata. Otkako su proglasili nezavisnost 1990-ih, njihove snage su uvijek bile daleko manje razvijene od ruskih.
Međutim, oni su pozdravili obuku sa američkim trupama i drugim saveznicima iz NATO-a, od kojih se traži da kolektivno brane baltičke nacije ako budu napadnute, u skladu sa sporazumom alijanse.
Ruske snage desetkovane
Rat Rusije u Ukrajini uzeo je veliki danak njenoj vojsci i dovodi u pitanje njenu sposobnost da zadrži velike snage na svom zapadnom krilu sa NATO-om, navodi se u izvještaju. U studiji se tvrdi da je strateški cilj Moskve da svoju vojnu eksklavu Kalinjingrad pretvori u lansirnu lokaciju koja će dominirati centralnim dijelom baltičkog regiona "efikasno otkazan".
Osim taktičkih slabosti, ruske sposobnosti su kompromitovane kako su sredstva premještena na ratni front. Mnoge baltičke jedinice zadužene za čuvanje zapadne granice Rusije sa zemljama NATO-a desetkovane su tokom skoro dvije godine borbi u Ukrajini, navodi se u izvještaju, koji citira podugačak spisak oštećenih jedinica.
"Koji god bio obim ishoda rata, Rusija neće moći ponovo izgraditi poziciju vojne nadmoći na baltičkom prostoru, pa čak ni da uspostavi približnu ravnotežu snaga sa NATO-om, koji sprovodi novi plan za jačanje svoje pozicije u ovaj rekonfigurisani pravac", rekao je Baev.
Moskva bi mogla biti primorana da se više oslanja na rakete dugog dometa i govori o svojoj nuklearnoj sposobnosti u svrhu odvraćanja, kako bi nadoknadila svoje konvencionalne vojne nedostatke.
"Obična strateška logika nalaže da slabost konvencionalnih snaga zahtijeva veće oslanjanje na nuklearne kapacitete, a baltičko pozorište može vidjeti primjenu ove logike", navodi se u izvještaju.
Bez obzira na ishod rata, Rusija će takođe morati da pozicionira snage duž svoje južne granice sa Ukrajinom na duge staze, navodi se u izveštaju.
Baltik je godinama bio centar aktivnosti NATO alijanse predvođene Amerikancima, koja je ojačala svoju poziciju u regionu usred zabrinutosti da ga je Rusija nadmašila. Mnoge promjene u alijansi potaknute su agresijom Rusije na Ukrajinu 2014. godine, koja je razbila stare posthladnoratovske pretpostavke o sigurnijoj Evropi.
Iluzija sigurnosti
U godinama prije 2014. godine, mnoge NATO vojske drastično su smanjile troškove odbrane, smanjile broj vojnika i smatrale su da je mogućnost sukoba velikih razmjera na evropskom kontinentu anahronizam.
Američka vojska je također oštro smanjila kapacitete na kontinentu, uklonivši posljednje borbene tenkove iz Evrope samo nekoliko mjeseci prije ruske aneksije ukrajinskog poluostrva Krim.
Smanjenje NATO snaga izazvalo je ljutnju među sigurnosnim analitičarima u to vrijeme. Ta zabrinutost je pojačana velikom ratnom simulacijom koju je između 2014. i 2015. izveo think tank Rand Corp. uz pomoć brojnih američkih vojnih komandi.
Utvrđeno je da bi ruska ofanziva na Baltiku preplavila manje naoružane snage saveza i zauzela glavni grad Estonije i Latvije za nekoliko sati.
Ratna simulacija Rand, koja je u to vrijeme privukla veliku pažnju, govorila je da je "ishod bio, otvoreno rečeno, katastrofa za NATO".
Od tada, NATO je dodao multinacionalne borbene grupe na Baltiku i Poljskoj i pojačao rotacije drugih borbenih snaga u regionu, uključujući tenkovske jedinice američke vojske.
To je, zajedno sa pristupom Finske u NATO i na kraju Švedske, preokrenulo ravnotežu na Baltiku u korist NATO-a, rekao je Baev.
"Pristupanjem Finske i Švedske NATO-u, baltičko pozorište je tako duboko rekonfigurisano na štetu Rusije da nikakav napor ne bi mogao odbraniti 'tvrđavu Kalinjingrad'", navodi se u izveštaju.
