BiH
7

Od imenovanja do rekonstrukcije: Ovo su teme koje su obilježile bh. politiku u 2015. godini

Piše: Er. M.
Foto: Arhiv/ Klix.ba
Formirano Vijeće ministara BiH (Foto: Klix.ba)
Pored vidljivog napretka Bosne i Hercegovine na putu ka Evropskoj uniji, proteklu godinu u političkom smislu karakterisale su konstantne krize, uglavnom vezane za formiranje i rekonstrukcije izvršne vlasti na nivou države i entiteta Federacija BiH. Naša država u 2016. godinu ulazi sa nekompletiranim Vijećem ministara BiH, novim zakonima o radu i GDP-om povećanim za dva posto.

Bosanskohercegovački političari često su tokom protekle godine kao jedan od najvećih uspjeha isticali januarsko potpisivanje zajedničke izjave o evropskoj opredijeljenosti i neophodnim reformama BiH na putu ka Evropskoj uniji.

Ovo je u bh. političkom životu obilježeno kao jedan od ključnih političkih događaja s obzirom na to da je konačno pokrenuta inicijativa Velike Britanije i Evropske unije čiji je cilj bio pokretanje evropskih integracija naše države.

Mjesec dana poslije, nakon niza sastanaka u Predsjedništvu BiH, lideri koalicionih političkih stranaka Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, Demokratske fronte (DF) i stranaka okupljenih oko Saveza za promjene dogovorili su podjele pozicija u Vijeću ministara BiH. Na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH 31. marta imenovano je Vijeće ministara BiH kojim predsjedava Denis Zvizdić iz SDA.

Isti dan imenovana je i Vlada FBiH u sastavu ministara iz reda SDA, DF-a i HDZ-a BiH, a na čije čelo je postavljen Fadil Novalić također iz SDA.

Samo nekoliko mjeseci nakon što je formirana izvršna vlast u FBiH, ministri iz DF-a podnijeli su ostavke, a ova politička stranka i danas na mjestu potpredsjednika FBiH drži Milana Dunovića.

Vlasti u BiH u julu su usvojile reformsku agendu za BiH, a Vlada FBiH isti mjesec je u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog zakona o radu u FBiH. Članovi Saveza samostalnih sindikata BiH održali su taj dan masovne proteste ispred zgrade Parlamenta FBiH kao izraz nezadovoljstva ponuđenim zakonskim rješenjem. Uprkos protestima zastupnici su usvojili Prijedlog zakona o radu.

U ovom mjesecu posebno je bila aktuelna i priča vezana za Nacrt Rezolucije o Srebrenici koju je podnijela Velika Britanija u Vijeću sigurnosti BiH, a koja nije usvojena. Ova rezolucija zaoštrila je odnose BiH i Srbije s obzirom na to da je Srbija otvoreno lobirala da Rezolucija ne dobije podršku u Vijeću sigurnosti.

Tri dana nakon toga, 11. jula, premijer Srbije Aleksandar Vučić izviždan je i napadnut nakon komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici. Svi politički subjekti u BiH žestoko su osudili napad na predsjednika Vlade Republike Srbije, a članovi Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, Dragan Čović i Bakir Izetbegović 22. jula posjetili su Beograd s ciljem relaksiranja odnosa između Srbije i BiH koji su, kako je istaknuto, garant stabilnosti Jugoistočne Evrope.

Izlazak DF-a iz koalicije na nivou Federacije BiH doveo je do toga da su se krajem septembra na bajramskom ručku sastali predsjednik SDA Bakir Izetbegović i predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić. Ovo je prvi sastanak dva bošnjačka lidera nakon što dugi niz godina nisu komunicirali, a mediji u BiH nazvali su ovo pomirenje činom koji je doprinio jedinstvu Bošnjaka u BiH.

U oktobru, nakon skoro pola godina krnje vlasti, Parlament Federacije BiH izglasao je imenovanje ministara u FBiH, čime je konačno kompletirana vlada Fadila Novalića. Kadrove DF-a zamijenili su kadrovi Radončićevog SBB-a. Izetbegović je najavio i rekonstrukciju Vijeća ministara BiH u kojem su kadrove DF-a trebali zamijeniti kadrovi SBB-a.

U jeku rasprava o smjenama i rekonstrukciji vlasti, 10. novembra Evropska komisija usvojila je Izvještaj o napretku BiH za 2015. godinu u kojem je zaključila da je naša država ponovo na reformskom putu, te da su vlasti počele rješavati prioritete na putu ka pristupanju EU kao što je usvajanje Reformske agende u julu.

Tačno mjesec dana poslije, 10. decembra, zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH potvrdili su smijenu ministra komunikacija i saobraćaja BiH Slavka Matanovića i zamjenika ministrice odbrane BiH Emira Suljagića iz reda DF-a. Ministar i zamjenik ministra nisu imenovani do kraja 2015. godine tako da je BiH u 2016. godinu ušla sa nekompletnom izvršnom vlašću.

Proteklu godinu obilježili su i teški udarci na sistem nacionalne sigurnosti Bosne i Hercegovine, počevši od terorističkog napada u Zvorniku 27. aprila pa do terorističkog napada u sarajevskom naselju Rajlovac.

Kraj godine obilježilo je usvajanje Prijedloga zakona o radu u Narodnoj skupštini Republike Srpske, zbog kojeg je Savez sindikata RS održao proteste ispred entitetskog parlamenta kako bi na taj način izrazio nezadovoljstvo rješenjima koje je, kako su istakli, nametnula vlada premijerke Željke Cvijanović. U jednom trenutku došlo je i do fizičkog obračuna policije s radnicima koji su uspjeli probiti kordon u namjeri da uđu u zgradu Narodne skupštine RS, iz koje je nasilno izbačena predsjednica Saveza sindikata Ranka Mišić.

U 2015. godini došlo je i do promjene rukovodstva obavještajno-sigurnosnih agencija u BiH počevši od Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH. U augustu je Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine BiH jednoglasno izglasao prijedlog za smjenu nekadašnjeg direktora SIPA-e Gorana Zubca kojeg je zamijenio Perica Stanić. Umjesto Almira Džuve na mjesto direktora OSA-e BiH imenovan je Osman Mehmedagić Osmica.