Tabu tema u bh. društvu
0

U Sarajevu se od limfoma godišnje liječi i do 55 djece

FENA
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
Na hematoonkološkom odjeljenju Pedijatrijske klinike u Sarajevu godišnje se od limfoma liječi 45 do 55 djece. Procent liječene djece u posljednjih pet godina kreće se od 15 do 30 posto, saopćeno je iz Udruženja "Srcem za djecu koja boluju od raka u FBiH", a u povodu 15. septembra - Međunarodnog dana borbe protiv limfoma.

Udruženje podsjeća javnost da je u našem društvu rak još uvijek tabu tema te da je pričanje o ovoj bolesti teško, čak i neprihvatljivo.

Međutim, navedeno je, Udruženje je stava da je razgovorom, informisanjem i educiranjem moguće unaprijediti preveniranje pojave malignih oboljenja te postaviti borbu protiv raka na zdrave temelje.

Udruženje apelira na odgovorne institucije da omoguće djeci pristupačnije i kvalitetnije liječenje što bi omogučilo efikasniju prevenciju i uspješnije liječenje od sarkoma.

Limfomi su grupa zloćudnih oboljenja nepoznatog porijekla. Predstavljaju zapravo rak limfatičnog sistema.

Limfatični sistem je dio imunog sistema organizma koji igra glavnu ulogu u odbrani organizma od infekcija. Limfomi se dijele u dvije grupe: Hodgin's limfom i non-Hodgin's limfom.

Limfom se često otkriva u poodmaklom stadijumu, jer ima nespecifične simptome, među kojima su: zamor, povišena tjelesna temperatura, noćno znojenje, svrab po koži, gubitak apetita, gubitak težine.

Najtipičniji znak limfoma predstavlja uvećanje limfnih žlijezdi koje se naziva limfadenopatija. Za sada se ne može objasniti zašto je jedna osoba oboljela od limfoma, a druga nije. Jasno je, ipak, da limfom nije izazvan povredom i da nije zarazan.

Neki od faktora rizika povezanih sa pojavom limfoma su: oslabljen imunološki sistem, virusi i životni okoliš.

S obzirom da ne postoje programi ranog otkrivanja te bolesti, stručnjaci ističu da je jedini način edukacija i informisanje javnosti o limfomu kao oboljenju o kojem se malo zna.

Preventivno djelovanje uključuje fizičku aktivnost, pravilnu ishranu bogatu vitaminima A i C i biljnim vlaknima te smanjenje unosa biljnih i životinjskih masti, upotrebe dimljene i nitratima konzervisane hrane, saopćeno je iz Udruženja.