Ratni reporter Gary Knight: Ukrajinci su pitali za bosanska iskustva u istraživanju zločina
Višestruko je nagrađivan za svoje fotografije. Osnivač je Fondacije VII koja okuplja neke od najznačajnijih svjetskih novinara.
U razgovoru za Klix.ba govorio je o izložbi Imagine: Refleksije o miru i kako je omanuo proces izgrađivanja društva nakon rata u Bosni i Hercegovini.
"Ideja iza izložbe je da se istraže postkonfliktna društva i da se stvarno pogleda i pita: Da li je mir bio uspješan, da li radi, šta možemo naučiti iz svih ovih država koje su proše to iskustvo, šta one mogu naučiti jedna od druge i šta mi možemo naučiti kad pravimo mir u Afganistanu, Ukrajini, Siriji, Iraku i tako dalje, " pojašnjava Knight.
Kaže da se nakon što je kao fotograf pratio invaziju na Irak 2003. godine zapitao kako je moguće postići mir u Iraku, te je počeo da proučava države u kojima je fotografisao rat. Došao je do zaključka da mir nigdje nije bio uspješan i nije ljudima donio ono što je trebao.
"Zaustavljanje rata je prilično nisko mjerilo, želio sam da naučim kako možemo napraviti bolji mir. Htio sam da istražimo šta možemo naučiti iz Ruande, Kambodže, Bosne," kazao je Knight.
Ispričao je kako su Ukrajinci nakon pisma koje je uputila Aida Čerkez pitali kako mogu razgovarati sa ženama koje su bile silovane da bi dobili dokaze te da su pitali kako je to u Bosni rađeno.
"Nakon Bosne smo naučili kako je bitno da postoji proces pravde, da se uspostave tribunali, kako bi ljudi mogli odgovarati za svoja djela. To je ono što možemo naučiti iz Bosne," pojasnio je Knight.
Podvukao je da postoji mnoge stvari koje se na osnovu bosanskog mira mogu naučiti kako da se rade.
"Mnoge stvari su pošle naopako ovdje, od Dejtona koji je uspješno završio rat ali je ostavio naslijeđe Ustava koji je održavanje mira učinio nevjerovatno teškim. Dejton je zapravo oštetio mirovni proces ovdje. Nametanje mira kada strane nisu spremne da sjednu za sto, možda je problem," stav je Knighta.
Za Bosnu i Hercegovinu smatra da je veliki problem mali broj žena u Parlamentu, sve države koje su imale uspješan mirovni proces imale su puno žena u zakonodavnim tijelima.
"Mislim da u BiH, 21 posto izabranih paralmentaraca su žene, to je ustvari problem, svaka zemlja koja je izgradilo uspješno postkonfliktno društvo imala je više žena na poziciji moći i ekonomske uključenosti. Ruanda je fantastičan primjer, tamo 65 posto parlamenta čine žene," pojasnio je Knight.
Bitno je posebno u ratovima gdje su ljudi živjeli jedni do drugih da zajednice izgrade društvo skupa, a da bi se to desilo potreban je proces istine i pomirenja.
"Lagano je napraviti mir kad imate pobjednika i poraženog. Pobjednik može biti darežljiv u pobjedi, a poraženi treba prihvatit svoje sposobnosti. U ovom ratu nije bilo pobjednika i poraženog, niko se nije morao izviniti za rat," istakao je Knight kao problem za Bosni i Hercegovini.
Pojasnio je kako su u Ruandi imali proces pomirenja koji su preuzeli iz Južne Afrike i da je tu propuštena prilika za Bosnu i Hercegovinu.
Govoreći o uspostavljanju mira, kaže da se postavlja teško pitanje kada uspostaviti mir da postoji mogućnost za pomirenje.
"Ne znam odgovor ali potrebno se pitati, je li bolje pustit da rat traje malo duže da bi se poslije toga napravio bolji mir ili je bitnije zaustaviti rat ranije. Zaustavljanje rata ranije će umanjiti broj žrtava sada ali možda osuđuje državu na neadekvatan mir i onda novi rat. Ovo je jako teško pitanje," razmišljanje je Knighta.
Pitanje je kada će se platiti cijena prije ili poslije, ali cijena mora biti plaćena završio je Knight.
Šejla Zonić o prvom susretu sa suprugom Arminom: Oboje smo odmah znali da je to to
