Kako se ručno šivena zastava Bosne i Hercegovine zavijorila ispred UN-a
U New Yorku, ispred sjedišta UN-a, 22. maja, istaknuta je zastava Republike Bosne i Hercegovine kao 177. članice. Ovo je učinjeno nakon što je Generalna skupština UN-a odobrila prijem Bosne i Hercegovine.
Prijemu su prisustvovali predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović i tadašnji ministar vanjskih poslova Haris Silajdžić koji se tom prilikom obratio Generalnoj skupštini.
"Više od hiljadu godina naše historije kao političkog entiteta Bosna i Hercegovina je stalno bila izložena ratovima. U srednjem vijeku bili smo jako kraljevstvo. Kasnije smo bili provincija ili corpus separatum, a bili smo i suverena država u okviru jugoslavenske federacije. Uvijek smo bili multikulturno, multietničko, multivjersko društvo", poručio je tada Silajdžić.
Prvi bh. ambasador pri UN-u postao je Muhamed Sacirbey, nakon što je duže vrijeme, na molbu predsjednika Izetbegovića, nezvanično zastupao interese Bosne i Hercegovine u New Yorku.
Ručno šivena zastava
Prema svjedočenju Muhameda Šaćirbegovića, u maju 1992. godine postalo je jasno da postoje skriveni pokušaji da se Bosni i Hercegovini uskrati status ravnopravne članice, kao i sve očigledniji napori da se prikriju ili umanje agresija i zločini koji su poprimali razmjere genocida. Diplomatija i odnosi s javnošću morali su se fokusirati na UN, posebno jer su Slovenija i Hrvatska aplicirale za članstvo u UN-u, što je predstavljalo realnu opasnost da Bosna i Hercegovina bude izostavljena u kritičnom trenutku za novonastalu državu.
Čak i nakon podnošenja formalne aplikacije Republike Bosne i Hercegovine, neki su pokušavali ne samo da odugovlače, već i da iskoriste prijem u UN kao sredstvo za pregovore koji bi doveli do podjele Bosne i Hercegovine ili njenog degradiranja na niži status ispod punog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
Osim tadašnjeg ministra vanjskih poslova, Harisa Silajdžića, jedina veza Šaćirbegovića sa Sarajevom bili su telefonski kontakti s Predsjedništvom Republike Bosne i Hercegovine – Kabinetom predsjednika Izetbegovića.
Za ceremoniju prijema bila je potrebna nova zastava Republike Bosne i Hercegovine sa grbom s ljiljanima, koji je 4. maja 1992. godine postao zvanični grb zemlje. Dizajnirao ga je Zvonimir Bebek, koristeći materijale iz vremena kralja Tvrtka pohranjene u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
Nije bilo načina da se pošalje bosanskohercegovačka zastava u New York. Iz Kabineta predsjednika Izetbegovića poslane su faksom Bebekove skice grba, a u New Yorku je Muhamed Šaćirbegović stupio u kontakt s grupom žena iz malobrojne bosanskohercegovačke dijaspore. Dika Lemeš, rodom iz Krajine, uz pomoć prijateljica je za jedan dan sašila zastavu Republike Bosne i Hercegovine.
Moglo se primijetiti da je ručno rađena i da je malo manja. Prvo je podignuta slovenačka, pa bosanskohercegovačka, pa hrvatska zastava.
Velika očekivanja
Kada je Bosna i Hercegovina postala članica od UN-a očekivalo da rat zaustavi, no nažalost nije došlo do toga.
Japanski diplomata Yasushi Akashi je bio specijalni predstavnik generalnog sekretara UN-a za bivšu Jugoslaviju. Ocjena većine u Bosni i Hercegovini je da je Akashi, odnosno UN bio neuspješan u Bosni i Hercegovini tokom rata. Tadašnji generalni sekretar UN-a, Egipćanin Boutros Boutros-Ghali je smatrao da bi bilo licemjerno veliku međunarodnu pažnju davati ratu u Bosni i Hercegovini, dok se zanemaruju sukobi u drugim dijelovima svijeta, prije svega u Africi.
UN-ove oružane snage za zaštitu civila - UNPROFOR bile su od 1992. do 1995. angažovane u Bosni i Hercegovini. UNPROFOR su činili vojnici iz više država među kojima je i Nizozemska. Bataljon ove zemlje je bio odgovoran za zaštićenu zonu u Srebrenici u kojoj se u julu 1995. desio genocid. Mnogi smatraju da je UN krivac za to. UN je znatno učestvovao u poslijeratnoj obnovi, a i danas je bitan akter u mnogim projektima širom Bosne i Hercegovine.
U knjizi Mirnesa Kovača - "Kraljevi i predsjednici: Saudijsko-američka diplomacija i spašavanje Bosne i Hercegovine" Haris Silajdžić govori koliko je velik zapravo bio značaj ove odluke.
"Prijem Republike Bosne i Hercegovine u punopravno članstvo Ujedinjenih nacija najvažniji je događaj koji se desio nakon sprovođenja referenduma i proglašenja nezavisnosti. To je zasigurno jedan od najvažnijih datuma u modernoj historiji naše zemlje“, jer, kako je to u razgovoru za ovo istraživanje istakao izravni sudionik ovog događaja, tadašnji ministar vanjskih poslova RBiH, Haris Silajdžić "pitanje je da li bi Bosna i Hercegovina, koja je već bila napadnuta, kasnije bila priznata kao država ili teritorija?"
Ovu konstataciju Silajdžić je iznio pojašnjavajući ključnu ulogu koju je u ovom procesu, pored zapadnih zemalja predvođenih Sjedinjenim Američkim Državama i državama Evropske zajednice, imala Kraljevina Saudijska Arabija, odnosno tadašnji šef saudijske diplomatije princ Saud Al-Faisal.
Ipak, uprkos svim izazovima, podizanje zastave Bosne i Hercegovine pred sjedištem UN-a ostaje trajni simbol prve velike diplomatske pobjede za Bosnu i Hercegovinu. Ovaj historijski trenutak ne samo da je potvrdio međunarodni suverenitet i integritet zemlje, već je također označio početak nove ere u kojoj je Bosna i Hercegovina kao ravnopravna članica dobila svoje mjesto u međunarodnoj zajednici.
Barbarez odabrao novu "desetku" Zmajeva, a jednog nogometaša je morao poslati na tribine
