|

BiH traži od Srbije da se riješi pitanje "mješovitih banaka", a od Hrvatske imovina u Alžiru

BiH traži od Srbije da se riješi pitanje "mješovitih banaka", a od Hrvatske imovina u Alžiru
40
A. D.
14.11.2019. u 14:47
12
komentara
40

dijeljenja
BiH traži od Srbije da se riješi pitanje "mješovitih banaka", a od Hrvatske imovina u Alžiru
Zamjenik ministra finansija i trezora BiH i član Stalnog zajedničkog odbora visokih predstavnika država nasljednica bivše SFRJ Mirsad Žuga, učestvovao je na 5. sjednici Stalnog zajedničkog odbora visokih predstavnika zemalja nasljednica bivše SFRJ, koja je održana jučer u Zagrebu, u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Hrvatske.
Bosanskohercegovačka delegacija, na čelu sa visokim predstavnikom BiH zalagala se za dosljednu i efikasnu implementaciju Sporazuma o sukcesiji od strane svih država nasljednica bivše SFRJ, ispunjavanje obaveza iz Sporazuma u dobroj vjeri i nastavak kontinuiranog dijaloga između visokih predstavnika za sukcesiju.

Svrha sastanka u Zagrebu, kojim je predsjedavala državna sekretarka i visoka predstavnica za sukcesiju Republike Hrvatske Andreja Metelko-Zgombić, bila je pregled stanja provedbe Sporazuma o pitanjima sukcesije, sa posebnim osvrtom na pitanja koja su još uvijek otvorena.

Visoki predstavnici su razgovarali o svim aneksima Sporazuma, razmotrili preporuke sa prethodnog sastanka i složili se da je hitno potreban nastavak rada u zajedničkim odborima za svaki pojedinačni aneks.

U okviru rasprave o pitanju "mješovitih banaka“, bosanskohercegovačka delegacija je istakla da je neophodno da Republika Srbija dostavi podatke o načinu utroška sredstava depozita mješovitih banaka, kako bi se na osnovu toga mogli definisati modaliteti za kompenzaciju od Srbije prema Bosni i Hercegovini i ostalim državama nasljednicama bivše SFRJ.

Kada je riječ o Aneksu A, kojim je regulisano pitanje pokretne i nepokretne državne imovine bivše SFRJ, dogovoreno je da će Slovenija nastojati da do kraja godine organizuje drugi sastanak Zajedničkog odbora za Aneks A, na kojem će isti utvrditi modalitete svog rada, kako bi se provedba ovog aneksa pokrenula sa mrtve tačke.

Što se tiče Ankesa B, kojim je uređena raspodjela diplomatsko konzularne imovine bivše SFRJ, naglašena je važnost završetka raspodjele preostalog dijela DKP imovine, te prodaje imovine za koju nije zainteresirana ni jedna od država sljednica.

Bosanskohercegovačka delegacija istakla je hitnost rješavanja otvorenog bilateralnog pitanja koje Bosna i Hercegovine ima sa Republikom Hrvatskom u vezi sa stečenom imovinom u Alžiru (Ambasada), te je zatraženo što skorije dostavljanje diplomatske note od strane Republike Hrvatske, kako bi se pokrenule određene aktivnosti i riješio status objekta.

Vezano za efikasnu implementaciju Aneksa C, koji reguliše pitanje raspodjele finansijskih potraživanja i dugovanja bivše SFRJ, Stalni zajednički odbor pozivao je nadležne organe Republike Srbije i da svim zemljama nasljednicama dostave izvještaj sa detaljnim informacijama i pratećom dokumentacijom o stanju finansijske imovine njujorških Agencija Beogradske banke i Jugobanke, koja je 2009. godine prenesena Agenciji za osiguranje depozita, Beograd.

Visoki predstavnici su usaglasili stavove da je potrebno osigurati da Zajednički odbor za Aneks C nastavi sa raspravama o pitanjima tzv. mješovitih banaka i da se njihovi sastanci redovno održavaju, te da se sve informacije koje su potrebne za utvrđivanje finansijske imovine bivše SFRJ bez odlaganja dostave navedenom odboru, uzimajući u obzir prethodno usvojenu Rezoluciju zajedničkog odbora za ovaj aneks.

Na sastanku u Zagrebu su sve države nasljednice podržale prijedlog da se, uz pomoć sredstava iz međunarodnih izvora finansiranja, nastoji osigurati podrška realizaciji zajedničkog projekta digitalizacije arhivske grade bivše države, koje je predmet Aneksa D Sporazuma o sukcesiji.

U vezi sa osiguranjem učinkovite provedbe Aneksa G, koji reguliše privatnu imovinu i stečena prava, bosanskohercegovačka delegacija je naglasila da su odredbe Sporazuma o sukcesiji direktno primjenjive, te da Sporazum kao međunarodni ugovor ima prioritet i prvenstvo u provedbi u odnosu na domaće zakonodavstvo svake države nasljednice.

Naglašeno je da je neophodno da vlade država nasljednica osiguraju provedbu odredbi Aneksa G u praksi sudskih i upravnih tijela koja onemogućavaju učinkovitu provedbu ovog Aneksa u rješavanju prava građana i drugih pravnih lica.

S tim u vezi, istaknuto je da Bosna i Hercegovina insistira da se stave izvan snage pravni propisi koji onemogućavaju provedbu Aneksa G, odnosno, da se donesu takve provedbene procedure koje će omogućiti nesmetano provođenje standarda utvrđenih u ovom Aneksu.

Sastanak visokih predstavnika za sukcesiju u Zagrebu potvrdio je opredjeljenje svih pet država nasljednica koje su 29. juna 2001. u Beču potpisale Sporazum o pitanjima sukcesije da je neophodno nastaviti učinkovito provođenje Sporazuma i ispunjavanje međunarodnih pravnih obaveza.

Visoki predstavnici su se složili da sastanci ubuduće moraju biti češće održavani kako bi se ubrzao proces provedbe Sporazuma o sukcesiji.

Dosadašnje sjednice Stalnog zajedničkog odbora održane su u: Skopju (neformalna), 17. juna 2002.; Brdu kod Kranja, 18. juna 2007.; Beogradu, 18. septembra 2009. i Sarajevu, prije tačno četiri godine, 12. decembra 2015. godine.
U skladu s principom rotacije, sljedeću sjednicu Stalnog zajedničkog odbora sazvat će Republika Sjeverna Makedonija najkasnije do kraja juna 2020. godine.
Prijavi grešku


Komentari (12)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...