Šta se krije iza nedolaska Srbije na sastanak država nasljednica Jugoslavije u New Yorku?
Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija i Sjeverna Makedonija su na sastanku dogovorile blisku saradnju na rješavanju otvorenih pitanja te su odlučile redovno se sastajati. Srbija je odlučila ne prisustvovati sastanku, ne objasnivši svoje razloge za dolazak.
Ne dolazak predstavnika Srbije na ovaj sastanak dosta govori o trenutnoj vanjskoj politici ove zemlje, ali predstavlja i dugogodišnje opstruiranje sistemskom rješavanju ovog problema. Treba istaći da su se predstavnici Srbije u prošlosti znali odazvati ovim sastancima, ali je to ovaj put žurno odbačeno.
Upravo iz ovih razloga i budućih sastanaka, Vijeće ministara BiH je u junu imenovalo pregovarački tim i članove zajedničkih tijela za sukcesiju SFRJ.
Kako je tada objavljeno, za člana Stalnog zajedničkog povjerenstva viših predstavnika država nasljednica bivše Jugoslavije imenovan je zamjenik ministra finansija Muhamed Hasanović (SDP).
Za članove Zajedničkog povjerenstva i šefove ekspertnih timova imenovani su zamjenik ministra odbrane Aleksandar Goganović (SNSD), zamjenik ministra vanjskih poslova Josip Brkić (HDZ), viceguvernerka Centralne banke Ernadina Bajrović, direktorica Arhiva Bosne i Hercegovine Danijela Mrda i pomoćnik ministra pravde Niko Grubešić.
Ovaj pregovarački tim ima plan za provedu sporazuma o pitanjima sukcesije. Zbog toga će biti važno ispratiti ovu temu, prevenstveno u kontekstu kako će se postaviti naši predstavnici, uz saradnju dobronamjernih bivših zemalja SFRJ-a koje su za strateško i sporazumno rješavanje ovog problema, te u kontekstu kako će se postaviti prema Srbiji o ovom pitanju u budućnosti.
Sklapanje Ugovora o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između bivših zemalja Jugoslavije je pravno pitanje i njeni ovlašteni predstavnici ne mogu jednostrano riješiti ovaj problem, već je to nužno riješiti diplomatskim putem.
Jako puno pitanja je neriješeno i nedefinisano, a u prošlosti je bilo puno nesuglasica i drugačijih stavova u podjeli imovine.
Sporazum o pitanjima sukcesije, koji je potpisan 29. juna 2001. godine u Beču, a stupio na snagu stupio na snagu 2. juna 2004, definisao je BiH, Hrvatsku, Makedoniju, Sloveniju i Saveznu Republiku Jugoslaviju kao pet suverenih ravnopravnih država sukcesora bivše SFRJ.
Pomenute države Sporazumom su pozvane da riješe pitanja sukcesije država koje su se pojavile nakon raspada bivše zemlje. Sprovođenjem Sporazuma, BiH bi trebala dobiti preostala sredstva iz raspodjele zajedničke aktive bivše SFRJ, kao i imovinu koja joj pripada.
Poznato koliko koja zemlja iz regiona treba dobiti novca iz EU fonda Plan rasta
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
