Tuzla dobija priliku za snimanje prvog dugometražnog filma, glumi Nikola Kojo
U umjetničkom smislu, riječ je o veoma važnom trenutku u novijoj historiji grada soli, koji dosad nije imao priliku za postavljanje velikih filmskih setova.
Naime, Udruženje građana Eventus dobitnik je 80 hiljada konvertibilnih maraka od Fondacije za kinematografiju Sarajevo u vidu sufinansiranja proizvodnje dugometražnog igranog filma, koji će prvi put biti snimljen u Tuzli.
Riječ je o inicijalnim sredstvima, koja sada reditelju i producentu Borisu Balti otvaraju prilike za apliciranje na regionalne i evropske filmske fondove, a kako bi u konačnici došao do iznosa od milion KM, koliko će koštati proizvodnja ostvarenja radnog naziva "Škart".
Zanimljivo je da Fondacija za kinematografiju dosad nije ukazala povjerenje jednom tuzlanskom radu ovakve vrste, a Balta je s navedenim filmom koji u finalnoj verziji nosi naziv "Dani ludila", aplicirao unazad deset godina.
"Filmski fond i sredstva koja su nam dodijeljena od velike su važnosti jer smo postali legitimni prema svima ostalima te možemo aplicirati na druge fondove. Nažalost, to je veliki problem na Balkanu i Evropi jer je mecenski način finansiranja filmova od države, zastupljen najvećim dijelom. Mi nemamo tu organsku filmsku industriju, već je ona uvijek dio kulturne baštine države u kojoj se film radi. Dakle, vi ako hoćete bilo šta da radite u dugom igranom filmu, morate imati sredstva filmske fondacije, bez kojih niste nigdje prispjeli", pojašnjava nam Balta.
Balta u razgovoru za Klix.ba otkriva da film "Dani ludila" prati priča o padu svih društvenih normativa, a među glumačkim imenima se nalazi i velikan regionalnog glumišta Nikola Kojo, koji je već pristao na angažman.
Priča o društvu u kojem živimo
Iako je priča po scenariju nastala prije deset godina, ona se savršeno uklapa u današnje društvene okvire. Film se sastoji od deset različitih scena koje su međusobno povezane i svaka od njih priča priču o današnjem društveno-socijalnom kontekstu u kojem se nalazimo.
"Ovo nije ratna ili postratna tema, već prikaz potpune denormativizacije svih odgojnih, kulturnih i društvenih normativa, kojih smo se nekada držali i bili su vezani uz humanizam općenito i poštovanje jednih prema drugih. Njih danas nema. To je, prije deset godina, bila naša budućnost, ali se u njoj već nalazimo. U cijeloj priči kreiranja neke osnovne mentalne slike kod čovječanstva i modela ponašanja veliku ulogu igraju i mediji koji se također navode u svemu ovome", ističe Balta.
"Dani ludila" većinskim dijelom će biti snimani na području Tuzle u otvorenim i zatvorenim predjelima. Određene scene će nastati na drugim lokacijama izvan grada soli, a film će pratiti i animacije.
S druge strane, Balta trenutno ima osigurano osiguranih osam posto od ukupnog budžeta, a govoreći o samoj kompleksnosti snimanja filma u BiH, ističe da je cijeli proces izuzetno zahtjevan, uz naglasak na teškoću nametanja na domaćem filmskom tržištu.
"Užasno je teško nametnuti se na bh. filmskom tržištu jer su finansijska sredstva izuzetno mala, a uz to postoji jedan krug ljudi koji redovno dobija novac. Koliko god gledali da to bude ravnomjerno raspoređeno, nikada ne dođete na taj nivo. Naime, prema raspodjeli okvirno 33 posto novca odlazi u Mostar, dok ostatak ostaje u Sarajevu, jer ne postoji vrsta regionalne preraspodjeljenosti sredstava kada je riječ o filmskoj industriji. To bi trebalo biti regulisano zakonom, jer, naprimjer, imate Akademiju dramskih umjetnosti koja u Tuzli postoji skoro 25 godine, a još uvijek nemate nijednog filmskog reditelja ili producenta koji je ostao u ovom gradu i iz njega napravio dugometražni igrani film", kaže Balta.
Hrvatska i Srbija daleko ispred BiH
Mišljenja je da Tuzla ima potencijal za razvijanje u veliki filmski centar, s obzirom na to da se nalazi na tromeđi puteva koji vode do Sarajeva, Zagreba i Beograda.
No, geografski položaj nije dovoljan samo da bi se postigao krajnji umjetnički rezultat. Za to je neophodno izdvojiti i novac za nabavku adekvatne opreme sa kojom bh. kinematografija u ovom trenutku ne raspolaže u punom kapacitetu.
"Postoje određeni studiji koji se bave izradom reklama i posjeduju kvalitetnu opremu. Dakle, mi imamo jednu ili dvije adekvatne kamere, dok su Hrvatska i Srbija daleko ispred nas. Mi također imamo jednu ili dvije produkcije koje se bave color gradingom na profesionalnom nivou, što je nedovoljno", nadovezuje se Balta.
Ukoliko bh. umjetnici žele praviti veće filmove, kompetitivne na evropskom i svjetskom tržištu, u ovom trenutku su im u opciji jedino regionalne koprodukcije.
Kako zaključuje Balta, nijedna fondacija, izuzev Hrvatskog audio-vizuelnog centra sama za sebe nema dovoljno sredstava za kreiranje dugih igranih filmova. Stvari se na bolje mijenjaju i u Srbiji koja ove godine izdvaja nešto veći iznos u odnosu na godine ranije, dok je naša zemlja daleko od svega toga.
