Suprotno svemu
4

Kontroverzna studija: Konzumiranje slane hrane možda i neće naštetiti vašem zdravlju

Klix.ba
Sol nije toliko štetna za zdravlje ljudi kao što se misli, osim ukoliko se svakodnevno konzumira u velikim količinama, pokazuje nova studija objavljena u medicinskim novinama The Lancet.

Ovi rezultati autore studije stavljaju u sukob s brojnim zdravstvenim ustanovama koje godinama ljude uvjeravaju da unose manje soli, odnosno natrija, kako bi snizili krvni pritisak i smanjili rizik od moždanog udara.

Istraživači su otkrili kako su se štetni učinci natrija (glavnog sastojka soli) poput povišenog krvnog pritiska i rizika od moždanog udara pojavili samo u zajednicama koje su prosječno konzumirale više od 5 grama soli po danu ili dvije i po čajne kašičice.

Na drugoj strani Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje ljudima da dnevno unose manje od dva grama soli, dok je Američko udruženje za srce kao gornju granicu postavilo 2,3 grama uz preporuku da je 1,5 grama idealna količina.

Istraživači vjeruju da rezultati do kojih su došli pokazuju kako umjeren unos natrija može imati i zaštitnu ulogu te da konzumiranje soli u "vrlo visokim" ili "vrlo niskim" količinama može biti štetno.

Doktor na Institutu za istraživanje populacije i profesor na Univerzitetu McMaster u Kanadi Andrew Ment rekao je da nizak unos soli snižava krvni pritisak, ali i da "vrlo nizak" unos natrija može imati ozbiljne zdravstvene posljedice poput kardiovaskularnih bolesti.

Docentica kardiovaskularne medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta Vanderbilt Deepak Gupta, koja nije učestvovala u izradi studije, rekla je kako je studija u fokusu imala zajednice, a ne pojedinca, zbog čega se rezultati istraživanja ne mogu koristiti kao mjerilo za svaku osobu pojedinačno.

U okviru studije objavljene u medicinskim novinama The Lancet navedeno je i da zajednice koje unose više kalija imaju niže stope moždanog udara, kardiovaskularnih bolesti i generalno nižu stopu smrtnosti.

Kalij se nalazi u namirnicama kao što su slatki krompir, zeleno povrće, paradajz, grah, narandža, jogurt, banana i dinja.

Kompletnu studiju možete pročitati ovdje.