Kako količina sna utječe na to koliko brzo starimo

Analizu je vodio Junhao Wen, docent radiologije na Columbia University Vagelos College of Physicians and Surgeons, a zasnovana je na podacima približno pola miliona učesnika iz Biobank baze podataka. Istraživači su uz pomoć mašinskog učenja procjenjivali biološku starost kroz 23 sata starenja u 17 organskih sistema, koristeći medicinske snimke, proteine i druge molekule iz krvi.

Rezultati su pokazali obrazac u obliku slova U: s bržim starenjem bili su povezani i kraće spavanje od šest sati i duže od osam sati dnevno. Najmanje znakova ubrzanog starenja zabilježeno je kod ljudi koji su prijavili da spavaju između 6,4 i 7,8 sati dnevno. Autori ističu da to ne znači da samo trajanje sna direktno uzrokuje brže ili sporije starenje organa, ali ukazuje da i premalo i previše sna mogu biti pokazatelji lošijeg općeg zdravlja.

Wen je rekao: "Prethodne studije su pokazale da je san u velikoj mjeri povezan sa starenjem i patološkim opterećenjem mozga. Naša studija ide korak dalje i pokazuje da su i premalo i previše sna povezani s bržim starenjem gotovo svakog organa, što podržava ideju da je san važan za očuvanje zdravlja organa unutar usklađene mreže mozga i tijela, uključujući metaboličku ravnotežu i zdrav imunološki sistem".

Istraživanje je povezalo kratko spavanje s depresivnim epizodama i anksioznim poremećajima, ali i s gojaznošću, dijabetesom tipa 2, hipertenzijom, ishemijskom bolesti srca i aritmijama. I kratko i dugo spavanje bili su povezani s hroničnom opstruktivnom bolešću pluća, astmom te grupom probavnih poremećaja, uključujući gastritis i gastroezofagealnu refluksnu bolest.

Autori su dodatno analizirali depresiju u kasnijoj životnoj dobi. Prema njihovim nalazima, kratko spavanje može djelovati direktnije na opterećenje bolesti, dok dugo spavanje može biti povezano s depresijom preko bioloških promjena.