U opštini Konjic je najveći dio sumnjivih površina, čak 92 kilometra kvadratna, odnosno 6,7 posto teritorije. Kako kažu predstavnici ove hercegovačke opštine, deminiranje sporo teče s obzirom na sumnjivu površinu.
"To je ogromna površina s obzirom na to da je ovo najveća opština u BiH i mala su sredstva za deminerske projkte. Svi nivoi vlasti trebaju mnogo više raditi na ovome kako bi građani bili sigurniji", kaže Husein Hodžić, pomoćnik načelnika za Civilnu zaštitu i vatrogastvo u ovoj opštini.
Današnji trening u Sarajevu organizuje Koalicija za priključivanje i udruživanje protivminskih akcija sa razvojnim projektima u saradnji sa Centrom za uklanjanje mina u BiH.
"Veoma je bitno spomenuti uključivanje akademske zajednice u ovaj proces. Međutim, ništa od ovog ne bi se moglo desiti da nije bilo međunarodnih sredstava, posebno Ambasade Kraljevine Norveške. Ta sredstva su veoma značajna u ovom trenutku jer smo svi svjedoci smanjenog interesa međunarodnih donatora i ulaganja, pogotovo u akitvnostima deminiranja", kazala je Almedina Musić u ime ove Koalicije prije treninga o planiranju određivanja prioriteta u protivminskim akcijama u našoj zemlji.
Ahdin Orahovac, pomoćnik Centra za uklanjanje mina u BiH, dodaje kako ljudi obično stradaju od minsko-eksplozivnih sredstava u šumama.
"Ljudi zbog egzistencijalnih razloga idu u šumu da sakupljaju drva za ogrjev, zatim gljive ili da skupljaju otpad", kaže Orahovac.
Učesnici treninga poslali su zajedničku poruku kako lokalne sredine iz svojih budžeta moraju pojačati finansiranje projekata deminiranja. Orahovac kaže kako su trenutno 1.363 kvadratna metra u BiH prekrivena minama, što čini 2,8 posto površine naše zemlje.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
