{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Sud BiH izrekao više od 400 godina zatvora za ratne zločine

F
30.12.2011. u 14:55
0
1
Sud BiH izrekao više od 400 godina zatvora za ratne zločine
0
Sud BiH izrekao više od 400 godina zatvora za ratne zločine
Državni sud je tokom 2011. osudio 33 osobe za ratne zločine počinjene u različitim dijelovima BiH na ukupno 436 godina zatvora, javio je BIRN - Justice report.
Četvorica optuženih su pravosnažno oslobođena krivice zbog zločina u Kazneno-popravnom domu “Kula” u Istočnom Sarajevu i Zvorniku.

Pred Odjelom za ratne zločine Suda BiH doneseno je 30 presuda, od kojih je devet još uvijek nepravosnažno.

Tokom ove godine postignut je najveći broj sporazuma o priznanju krivice od početka rada Odjela za ratne zločine, koje je Sud BiH prihvatio i izrekao 70 godina zatvora osudivši osam osoba.

Podignuta je i prva optužnica zbog lažnog svjedočenja na suđenju za ratne zločine pred Sudom BiH, te zbog otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka u jednom bosanskohercegovačkom magazinu.

Ove godine je podignuta i prva optužnica protiv osobe ženskog spola, zbog ratnog zločina počinjenog u Odžaku, i suđenje je u toku. Bosanskohercegovačkom pravosuđu su iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) izručeni Edin Džeko i Rasema Handanović, koji su osumnjičeni za ratni zločin počinjen u Konjicu, a Zemira Kovačevića je Švedska izručila zbog sumnje da je počinio zločine u Sijekovcu kod Bosanskog Broda.

Na zahtjev Suda BiH raspisana je i međunarodna potjernica za Veliborom Bogdanovićem, koji se nije pojavio na izricanju prvostepene presude kojom je osuđen na šest godina zatvora zbog silovanja i zatvaranja civila na području Mostara tokom 1993. godine.

U Sudu BiH kažu da nemaju zaostataka kada su u pitanju predmeti ratnih zločina. Sud BiH je tokom ove godine donio ukupno 31 presuda za ratne zločine, među kojima je 12 prvostepenih, 11 drugostepenih i osam sporazuma o priznanju krivice.

Najveća kazna izrečena je Miloradu Trbiću, za genocid počinjen u Srebrenici.

Trbić, bivši pomoćnik načelnika za bezbjednost Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), osuđen je na kaznu dugotrajnog zatvora od 30 godina. U januaru ove godine,

Trbić je proglašen krivim za učestvovanje u operaciji hvatanja, zatvaranja i pogubljivanja Bošnjaka iz Srebrenice, kao i za pokopavanje i prikrivanje tijela ubijenih.

Najniža pravosnažna kazna izrečena je Šefiku Aliću, nekadašnjem pomoćniku komandanta za bezbjednost u bataljonu “Hamze” pri Petom korpusu Armije BiH (ABiH), koji je osuđen na 10 godina zatvora zbog zločina počinjenih 1995. na području Bosanske krajine.

Apelaciono vijeće je donijelo pet odluka kojima se ukidaju prvostepene presude i nalaže održavanje ponovnog suđenja.

Završena su četiri obnovljena suđenja, a kazne su za neke optužene ostale iste, a za neke su smanjene.

U slučaju četvorice optuženih za zločine počinjene u Vojnom kod Mostara, zatvorske kazne su smanjene ukupno za 11 godina, a Krsti Saviću, osuđenom za ratni zločin u istočnoj Hercegovini, kazna je smanjena sa 20 na 17 godina zatvora.

Apelaciono vijeće je donijelo i jednu presudu za zločine u Kalinoviku, i u tom slučaju su kazne preinačene.

Tako je Ratko Bundalo, bivši komandant Taktičke grupe u Kalinoviku, bio osuđen na 19 godina, a konačnom presudom je dobio 22 godine dugotrajnog zatvora, dok je Neđi Zeljaji, nekadašnjem komandiru Stanice milicije u Stanici javne bezbjednosti (SJB) u Kalinoviku, potvrđena kazna od 15 godina zatvora. Đorđislavu Aškrabi, koji je bio optužen zajedno s Bundalom i Zeljajom,

Apelaciono vijeće je odredilo održavanje ponovnog suđenja, koje se nije završilo do kraja ove godine.

Višegodišnje zatvorske kazne Nepravosnažnim presudama pred Državnim sudom, 12 osoba je osuđeno na 128 godina zatvora za zločine počinjene u Sarajevu, Mostaru, Bugojnu, Kalinoviku, Kotor-Varoši, Doboju, Konjicu i Srebrenici.

Najveća nepravosnažna kazna izrečena je Slavku Periću, bivšem pomoćniku komandanta za bezbjednost Prvog bataljona Zvorničke brigade, koji je osuđen na 19 godina zatvora. Istom presudom osuđen je, na 16 godina zatvora, i Momir Pelemiš, bivši zamjenik komandanta Prvog bataljona Zvorničke brigade, zbog pomaganja pri činjenju genocida u julu 1995. u Srebrenici.

Najmanja nepravosnažna kazna izrečena je Slavku Laloviću, bivšem pripadniku rezervnog sastava SJB-a Kalinovik, koji je osuđen na pet godina zavora “zbog primjenjivanja mjera terora i zastrašivanja” civila zatočenih u Osnovnoj školi “Miladin Radojević” u Kalinoviku, gdje je radio na obezbjeđenju zatvora.

Pred Sudom BiH ove godine sklopljeno je osam sporazuma o priznanju krivice.

Najveću kaznu nakon priznanja krivice dobio je Miroslav Anić, bivši pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koji je osuđen na 15 godina zatvora zbog zločina počinjenih u Kiseljaku i Varešu.

Zločine počinjene u Kiseljaku priznao je i Zdravko Mihaljević, bivši pripadnik HVO-a, koji je osuđen na šest godina zatvora.

U toku ove godine, Sud BiH je prihvatio sporazume o priznanju krivice za Novicu Tripkovića, nekadašnjeg pripadnika VRS-a, koji je osuđen na osam godina zatvora zbog zločina u Foči, te za Pavla Gajića, također bivšeg pripadnika VRS-a, osuđenog na sedam godina zatvora zbog zločina u Bihaću.

Sporazum o priznanju krivnje zbog zločina počinjenih u Srebrenici ove godine postigli su Zoran Kušić, bivši pripadnik Centra za obuku “Jahorina” pri Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske (RS), koji je dobio pet godina zatvora, i Dragan Crnogorac, bivši pripadnik iste jedinice, koji je osuđen na 13 godina zatvora.

Optuženi Kušić je priznao da je 14. jula 1995. godine, postupajući po naređenju starješine, u blizini skladišta Zemljoradničke zadruge “Kravica” (općina Bratunac) ubio zarobljenog Bošnjaka pucajući mu iz automatske puške u leđa.

“Žao mi je što sam ubio tog čovjeka. Kada bih mogao da vratim vrijeme, sigurno ne bih tako postupio. Iskreno se kajem i izvinjavam porodici koju sam unesrećio. Ne prođe dan da ne pomislim na to. Volio bih da odmorim svoju dušu”, kazao je Kušić, koji je, u odnosu na druge sporazume, dobio najmanju kaznu nakon priznanja krivice.

Sporazum o priznanju krivice sklopio je s Tužilaštvom BiH i Enes Handžić za zločine počinjene nad bugojanskim Hrvatima. Handžić, bivši pomoćnik komandanta za bezbjednost 307. brigade ABiH, osuđen je na osam godina zatvora.

“Nastojao sam da olakšam situaciju i sebi i drugima. Sada mi je spao teret svih dešavanja i kao čovjek mogu da nastavim život sa sankcijom koja mi bude izrečena”, rekao je Handžić.

Priznavanje krivice Također za zločine počinjene u Bugojnu, nakon sklapanja sporazuma o priznanju krivice osuđen je i Osman Šego, bivši pripadnik ABiH, na pet godina zatvora.

Tužilaštvo BiH je ove godine podiglo 25 optužnica za ratne zločine protiv 40 osoba. Jedna od tih optužnica je i protiv Albine Terzić, koja je ujedno i prva žena optužena za ratne zločine.

Terzić je kao pripadnica Vojne policije HVO-a optužena za nečovječno postupanje prema civilima srpske nacionalnosti koji su bili nezakonito zatvoreni u prostorijama osnovne škole i u tvornici “Strolit” u Odžaku.

Ove godine Tužilaštvo BiH je podiglo i prvu optužnicu za lažno svjedočenje na suđenju za ratne zločine protiv Boška Lazića.

Prema optužnici, Lazić je dao lažni iskaz i izazvao teške posljedice po optuženog Z.Ž., koji je kasnije oslobođen krivice i pušten iz pritvora.

Podignuta je i optužnica zbog otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka, protiv urednika i novinara magazina “Bum”.

Nakon prihvatanja krivice i postizanja sporazuma s Tužilaštvom BiH, urednik i novinar su osuđeni na uslovne kazne od šest mjeseci.

Prema optužnici, urednik Krunoslav Malenica i novinar Eset Muračević su dva puta otkrili podatke o zaštićenoj svjedokinji koja je iskaz dala na suđenju za ratne zločine u Sudu BiH.

Ove godine Tužilaštvo BiH i Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije su trebali potpisati Protokol o saradnji u progonu počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida.

Međutim, protokol nije potpisan nakon što je Predsjedništvo BiH upozorilo da je samo ono nadležno da zaključuje međunarodne sporazume.

Potpisivanje Protokola o saradnji između dva tužilaštva zatražilo je i Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) u decembru ove godine.

Meddžida Kreso je ove godine ponovo izabrana za predsjednicu Državnog suda, dok je Milorad Barašin suspendovan s mjesta glavnog tužioca Državnog tužilaštva.

U toku ove godine osuđeni Momčilo Gruban, Vaso Todorović, Mitar Rašević i Dušan Fuštar su uslovno pušteni na slobodu.

U 2008. godini, Gruban je osuđen na sedam godina zatvora zbog zločina počinjenih u Omarskoj, dok je Vaso Todorović za zločine u Srebrenici dobio šest godina zatvora.

Tokom 2009. Rašević je zbog zločina u Foči osuđen na sedam godina zatvora, a Fuštar na devet godina zbog zločina u Prijedoru.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: