{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Dakić: Termoelektrane u EU uzrokuju 23.300 preranih smrti godišnje

F
4.1.2014. u 09:33
0
14
Dakić: Termoelektrane u EU uzrokuju 23.300 preranih smrti godišnje
0
Dakić: Termoelektrane u EU uzrokuju 23.300 preranih smrti godišnje
Miodrag Dakić (Foto: Klix.ba)
Koordinator programa Energija i klimatske promjene iz Centra za životnu sredinu Miodrag Dakić u razgovoru za Agenciju FENA upozorio je da proizvodnja energije u postojećim termoelektranama na ugalj može imati ogromne negativne uticaje na zagađenja zraka i na taj način i na zdravlje ljudi u radijusu od više desetina kilometara.
"Najveće posljedice osjećaju najmlađi i najstariji članovi društva, kao i hronični bolesnici, ali zagađenje utiče na sve građane, samo što su neki otporniji i posljedice zagađenja nisu odmah vidljive. Brojke o posljedicama zagađenja iz termoelektrana su alarmantne", upozorio je Dakić.

Naime, mreža udruženja HEAL (Health and Environment Alliance) je nedavno objavila studiju u kojoj su iznijeli podatke da termoelektrane u zemljama Evropske unije godišnje izazovu oko 23.300 preranih smrti, a da je finansijska šteta zagađenja oko 54,7 milijarde eura.

Ovo se odnosi samo na zagađenje iz termoelektrana na ugalj, zbog čega Dakić napominje da bi se ovome trebala dodati i zagađenja iz motornih vozila, kao i peći i kotlova za individualno grijanje, koji u BiH dodatno povećavaju zagađenje u urbanim sredinama.

Također, naglašava da se kritična zagađenja zraka u bh. gradovima mogu očekivati i u buduće posebno ukoliko se uzme u obzir koliko malo se na tom planu uradilo u posljednjih 15-ak godina.

"Štaviše, nadležne institucije kao da namjerno provode štetne aktivnosti ili propuštaju prilike da provode jeftine i korisne mjere na smanjenju uzroka zagađenja. Te mjere mogu biti raznovrsne, a ne treba ih ni izmišljati, već samo primijeniti mjere koje se već provode u mnogim gradovima u svijetu i dokazano su efikasne u borbi za smanjenje zagađenja", tvrdi Dakić.

Istaknuo je da se u tu grupu mogu uvrstiti mjere energetske efikasnosti zajedničkih i individualnih objekata za stanovanje, korištenje obnovljivih izvora energije, kvalitetan javni saobraćaj umjesto masovnog individualnog saobraćaja, zabrane saobraćaja za određene vrste vozila ili u određenom periodu, subvencije za uvođenje efikasnih kotlova za grijanje i toplotne izolacije te zaustavljanje uništavanja zelenih površina u urbanim sredinama. Ovo su samo neke od velikog broja dostupnih načina koje bi se morale provesti da bi proizvele efekat.

Na pitanje postoje li načini da se pređe na čistu energiju što bi doprinijelo smanjenju zagađenja, Dakić navodi da kao za većinu pozitivnih promjena u bh. društvu nedostaju znanje u nadležnim institucijama i politička volja da se započne jedan takav proces u kojem postoji niska šansa za koruptivne radnje.

"Zato se političari u vlasti mnogo lakše odlučuju za velike i skupe infrastrukturne projekte, koji u većini slučajeva imaju dugoročno negativne uticaje na životnu sredinu, lokalne zajednice, ali i buduće generacije. Da bi se započeo prelazak na čiste energije, moraju postojati planski dokumenti u čiju izradu su uključeni svi oni koji mogu doprinijeti realizaciji aktivnosti, a tu se misli na institucije, udruženja, privatni sektor, nezavisne stručnjake i građane", naglasio je Dakić.

Napominje da takvih primjera participativnog planiranja nema u sektoru energije u BiH, jer se svi oni "koji drugačije misle od političara koji odlučuju o pravcima razvoja relevantnih sektora, automatski isključeni iz čitavog procesa".

"Dok na vlast ne dođu drugačiji političari ili ukoliko građani ne natjeraju neodgovorne političare da provode aktivnosti koje su dobre za njih i buduće generacije, naši gradovi će se gušiti u zagađenju, a posljedice će snositi oni koji su najmanje krivi za takvo stanje", zaključio je razgovor za Agenciju FENA Miodrag Dakić koordinator programa Energija i klimatske promjene iz Centra za životnu sredinu.

Inače, Fondacija Centar za zastupanje građanskih interesa (CPI) uime mreže SEE SEP (Održiva energetska politika jugoistočne Evrope - South East Europe Sustainable Energy Policy) te Centar za životnu sredinu Banja Luka implementiraju kampanju "Topla, sigurna i čista energija - kojim putem ide Bosna i Hercegovina".

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: