Upozorenje aktivista
33

Termoelektrane u BiH i dalje proizvode smrtonosni zrak, pojedinim ne pomažu ni posebna postrojenja

A. K.
Termoelektrana Tuzla jedna je od zagađivača zraka u BiH (Foto: A. K./Klix.ba)
Termoelektrana Tuzla jedna je od zagađivača zraka u BiH (Foto: A. K./Klix.ba)
Prema petom izdanju izvještaja "Uskladiti ili zatvoriti", objavljenom danas, smrtonosno zagađenje zraka iz termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu se 2022. godine povećalo, umjesto da se smanjuje. Stanje je teško i u BiH, gdje termoelektrane proizvodne opasan zrak.

Kako je navedeno u izvještaju, zagađenje se povećalo u poređenju sa 2021. godinom za sve tri regulirane zagađujuće materije, odnosno sumpor dioksid (SO2), lebdeće čestice i azotne okside (NOX). Po prvi put, ukupne dozvoljene vrijednosti za NOX su premašene.

Pet godina nakon što su, 1. januara 2018. godine, na Zapadnom Balkanu stupili na snagu novi standardi zagađenja zraka, emisije SO2 iz termoelektrana koje su uključene u nacionalne planove za smanjenje emisija Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, su i dalje bile 5,6 puta više od dozvoljenih.

"Krajnje je vrijeme da se političari uozbilje, prestanu trošiti vrijeme i novac na bajke o zamjenskim blokovima i počnu ispunjavati preuzete međunarodne obaveze. Prioritet bi im trebao biti zaštita zdravlja građana, a ne politički populizam i tenderi", smatra Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH.

Po prvi put Termoelektrana Bitola u Sjevernoj Makedoniji je bila postrojenje sa najvišim emisijama SO2 i lebdećih čestica u regionu, koje su se gotovo udvostručile u usporedbi s 2021.

"Nivo zagađenja na Zapadnom Balkanu je potpuno neprihvatljiv. Vlade se moraju uhvatiti u koštac sa situacijom i ne dozvoliti da elektroprivrede donose svoja pravila. Potreba da se smanji zagađenje i povećaju energetska efikasnost i održivi oblici obnovljive energije, je veća nego ikad. Zbog grubih omaški u ranijim godinama, sada sve treba uraditi dvostruko brže", stava je Davor Pehchevski, voditelj kampanje protiv zagađenja u Bankwatchu.

Kako je navedeno u izvještaju, dugotrajni prekršitelj termoelektrana Ugljevik nastavio je probijati ograničenja SO2 unatoč tome što ima ugrađenu opremu za odsumporavanje. Još uvijek nije jasno jesu li za to krivi tehnički problemi ili se radi o pokušaja Elektroprivrede RS da uštedi novac i poveća proizvodnju.

Istaknuto je i da je emisija lebdećih čestica iz termoelektrane Gacko 2022. godine ostala je alarmantno visoka, 12 puta veća od dopuštene. Elektroprivrede RS također je nedavno najavila planove za spaljivanje goriva dobivenog iz otpada, u ovom postrojenju.

"Svjedočimo sve češćim pobunama mještana kojima je dozlogrdilo da udišu tako zagađen zrak. Donosioci odluka imaju dvije opcije: da nastave sa ovako štetnim djelovanjem, ili da krenu sa politikama koje će uticati na smanjenje zagađenosti, jer će u suprotnom država ostati bez naroda", kaže Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu BiH.

Termoelektrana u Pljevljima radi ilegalno od kraja 2020. godine, kada je premašeno dodijeljenih 20.000 sati rada, dopuštenih nakon 1. januara 2018. godine. U 2022. godine, pridružile su joj se blokovi Tuzla 4 i Kakanj 5, kao i srpska termoelektrana Morava, koje su također radile preko svojih ograničenja od 20.000 radnih sati.

Do kraja juna, sve zemlje moraju predati nacrt Nacionalnog/integralnog energetskog i klimatskog plana (NECP), koji će morati uključivati planove za zatvaranje termoelektrana na ugalj.