Evropski najveći proizvođači električne energije su u posljednjem kvartalu prošle godine proizveli više struje iz vjetroenergije nego iz uglja. Time je napravljena prekretnica u energetskoj tranziciji ovog kontinenta.
Prema petom izdanju izvještaja "Uskladiti ili zatvoriti", objavljenom danas, smrtonosno zagađenje zraka iz termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu se 2022. godine povećalo, umjesto da se smanjuje. Stanje je teško i u BiH, gdje termoelektrane proizvodne opasan zrak.
Srbija i BiH jedine su dvije među 40 zemalja s najvećim udjelom ugljena u proizvodnji električne energije koje nisu prihvatile nikakvu obvezu postupnog izbacivanja iz upotrebe fosilnih goriva, pokazuju podaci Međunarodne agencije za energetiku (IEA), piše Večernji list.
Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je danas da je odluka Berlina o ponovnom aktiviranju termoelektrana privremena i da vlasti ostaju posvećene borbi protiv klimatskih promjena.
Dok Rusija prijeti da će ograničiti isporuke gasa ove zime, određene evropske zemlje se trude da osiguraju zadovoljenje svojih energetskih potreba tokom najhladnijeg doba godine.
U Njemačkoj i Italiji elektrane na ugalj koje su nekada ugašene sada se ponovno razmatraju kao alternativa za ovisnost o ruskom gasu. Iz Južne Afrike, sve više brodova natovarenih ugljem kreće na rutu oko Rta dobre nade prema Evropi.
Energetska zajednica je istakla da je Bosna i Hercegovina među državama koje nisu ostvarile značajan napredak u borbi protiv zagađenja zraka iz termoelektrana.
Izgradnja termoelektrane Ugljevik 3 upitna je nakon što je ruski investitor potvrdio da krediti kineskih banaka neće biti dostupni za ovaj projekat.
Ministarsko vijeće Energetske zajednice (EZ) je utvrdilo da državna garancija za kredit namijenjen izgradnji Bloka 7 termoelektrane Tuzla nije zakonita.
Australska vlada odbija se pridružiti 40 zemalja koje postupno gase termoelektrane na ugalj, govoreći da neće "ukinuti industriju".
