Najveća masovna grobnica pronađena je na području sarajevske općine Ilidža, na gradskom groblju "Vlakovo“, iz koje je ekshumirano 75 žrtava. Riječ je o civilima bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.
"Na području općine Ilijaš pronađen je najveći broj grobnica. Dosad je otkriveno 48 grobnica, od toga šest masovnih, u kojima su pronađena tijela 152 ubijene žrtve bošnjačke nacionalnosti. Među najvećim su masovna grobnica u mjestu Vukasovići, zaseok Ravne, na području Ilijaša iz koje je ekshumirano 48 bošnjačkih žrtava, u mjestu Žerovanj na području Ilijaša 31 žrtva i Lješevo s 22 žrtve", kazala je Čengić.
Navodi da je na području općine Vogošća iz masovne grobnice na lokalitetu Tihovići ekshumirano 20 žrtava, na lokalitetu Svrake devet žrtava i šest na lokalitetu Ljubina.
"Iz masovne grobnice Ljubina ekshumiran je imam Hasib Ramić i kompletna njegova obitelj, supruga Šefika i četvero djece: Muhamed koji je imao 13 godina, Meliha devet, Ahmed četiri godine i Amina, beba od mjesec dana, koja je i najmlađa žrtva pronađena na području Sarajeva. Imam Ramić i njegova obitelj ubijeni su 1993. na području Vogošće", kazala je Čengić.
Grobnice u blizini zgrada
Na području Trebevića, na lokalitetu Petrovačka krivina, pronađena je masovna grobnica s 28 žrtava. Riječ je o civilima bošnjačke i hrvatske nacionalnosti ubijenim na području Grbavice.
Na području Grbavice iz masovne grobnice koja je pronađena u garaži stambene zgrade ekshumirani su posmrtni ostaci pet žrtava.
"Na pravoslavnom groblju Miljevići u Lukavici pronađene su tri masovne grobnice iz kojih su ekshumirani posmrtni ostaci 12, 10 i šest žrtava i 40 pojedinačnih grobnica. Riječ je o civilima bošnjačke i hrvatske nacionalnosti", navela je Čengić.
Prema njenim riječima, na groblju Vranješ u Lukavici iz masovne grobnice ekshumirano je 13 žrtava i 38 s pojedinačnih lokaliteta. Riječ je o žrtvama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, među kojima je pronađena najstarija žrtva ubijena na području Grbavice, Ćato Ala, rođena 1898. godine.
"Kada je riječ o žrtvama srpske nacionalnosti ekshumirano je 416 žrtava na području Sarajeva. Riječ je o 372 pojedinačna lokaliteta i pet masovnih grobnica. Najveći broj žrtava ekshumiran je na gradskom groblju Lav - 256 žrtava uglavnom s pojedinačnih lokaliteta i iz jedne masovne grobnice u kojoj su pronađeni posmrtni ostaci 36 žrtava srpske, hrvatske i bošnjačke nacionalnosti", kazala je Čengić.
Na području Ilijaša pronađene su dvije masovne grobnice i to na pravoslavnom groblju "Vela“ 20 tijela i pet tijela u selu Krtine na području Ilijaša.
"Na području općina Novi Grad i Novo Sarajevo ekshumirani su posmrtni ostaci 43 osobe. Riječ je o pojedinačnim grobnicama koje su se nalazile u neposrednoj blizini zgrada i parkovskim površinama. Na području Ilidže ekshumirani su posmrtni ostaci 14 osoba srpske nacionalnosti iz pojedinačnih grobnica na gradskom groblju Vlakovo", navodi Čengić.
Ističe da su u posljednjih nekoliko godina najveći rezultati u procesu traženja nestalih osoba na području Sarajeva ostvareni na području sarajevske općine Hadžići. Iz masovne grobnice na lokalitetu Krupac 2004. ekshumirani su posmrtni ostaci 12 žrtava. Riječ je o civilima bošnjačke nacionalnosti, stanovinicima Hadžića.
Još 568 nestalih na području Sarajeva
Na lokalitetu Đurđevača, na području planine Igman, 2010. pronađena je masovna grobnica u kojoj su se nalazili posmrtni ostaci 14 žrtava, na lokalitetu Miševići 2012. iz zajedničke grobnice ekshumirani su posmrtni ostaci dviju žrtava i u krugu bivše kasarne vojske RS-a u Kasetićima 2013. godine iz masovne grobnice ekshumirano je šest žrtava.
"Riječ je o civilima bošnjačke nacionalnosti ubijenim u toku proteklog rata, a u grobnici u krugu bivše kasarne pronađeni su pripadnici Armije BiH", precizirala je Čengić.
Također su rađena probna kopanja u više navrata na području Ali-pašinog Polja, Krupca, Darive i Velešića, a tragalo se za žrtvama srpske nacionalnosti. Izvršena probna kopanja nisu dala rezultate.
Čengić podsjeća da je na lokalitetu Bulevar Meše Selimovića ekshumacija rađena u dva navrata, u novembru 2012. i u junu 2013. godine, kojom prilikom su pronađene sitne kosti.
"Pristigli DNK nalaz pokazao je da je riječ o jednoj osobi, Slobodanu Odžakoviću, koji je prema našim evidencijama nestao na lokalitetu Žuči", pojasnila je Čengić.
Kako je kazala, u posljednjih šest mjeseci, tačnije od aprila 2013. izvršeno je detaljno pretraživanje gradske deponije u Buča Potoku na području sarajevske općine Novo Sarajevo, gdje se pretpostavlja da se nalaze posmrtni ostaci žrtava srpske nacionalnosti. Dosad su pronađene samo sitne kosti ljudskog porijekla, a pristigli DNK nalaz pokazao je da je riječ o civilu bošnjačke nacionalnosti Šefiku Pecikozi koji je nestao iz Psihijatrijske bolnice na Sokocu krajem 1994. godine.
"Prema evidencijama Međunardnog komiteta Crvenog križa, a evidencije ove međunarodne organizacije su najtačnije i najpouzdanije, na području Sarajeva, računajući sve prijeratne sarajevske općine, još se kao nestale osobe vodi 568 osoba, od toga 361 žrtava bošnjačke, 185 srpske i 22 hrvatske nacionalnosti", kazala je u razgovoru za Fenu glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić.