Bh. književnik
458

Faruk Šehić: Naša politička elita ne mari ni za šta, zašto bi kultura bila izuzetak

S.H.P.
Foto: T. S./Klix.ba
Foto: T. S./Klix.ba
Bosanskohercegovački pisac Faruk Šehić protekle sedmice dobio je nagradu XXXI Premio Letterario Camaiore-Francesco Belluomini Premio Internazionale 2019 za knjigu "Ritorno alla natura". Ova prestižna nagrada ima više kategorija, između ostalog i onu u kojoj se dodjeljuju nagrade za strane pisce čiji su prijevodi objavljeni u Italiji u toj godini.

Nagradu koju je ove godine dobio Šehić dobio je i nobelovac Seamus Heaney, Karol Woytila nama poznatiji kao papa Ivan Pavao II, Jevgenij Jevtušenko, Lawrence Ferlingetti i mnogi drugi svjetski pjesnici.

"Obično se ova nagrada dodjeljuje starijim pjesnicima, ja sam najmlađi dobitnik do sada, a ovo je 31. nagrada po redu. Jedna od najzaslužnijih za ovu nagradu je italijanska pjesnikinja Giovanna Frene koja je čitala moj roman na italijanskom pa mi je našla izdavača za poeziju, kao i Ginevra Pugliese koja je knjigu odlično prevela na italijanski, kao i Hrvoje Batinić i Fond otvoreno društvo BiH koji su osigurali prevodilački honorar, na čemu sam im veoma zahvalan. Dobar je osjećaj znati da neko u inostranstvu cijeni poeziju koju si napisao 17 ili 18 godina ranije", rekao je Faruk Šehić.

Prestižne nagrade

Knjiga "Ritorno alla natura" je Farukov izbor pjesama iz knjiga "Hit depo" (2003.) i "Transsarajevo" (2006.) i tri pjesme iz posljednje knjige poezije "Moje rijeke" (2014.).

"Pjesme govore o ratu, prirodi, o prijeratnom miru i poslijeratnom miru koji je bio sve samo nije bio mir. Još živimo vrijeme koje nije ni blizu miru koji smo imali prije rata, a knjiga je namijenjena svima koji vole čitati književnost koja je isključivo književnost, a ne neki jeftin i petparački populizam", rekao je.

Šehić inspiraciju za svoja djela crpi iz svog doživljaja svijeta, a njegova djela čitaju i mlađe i stare generacije. Kaže kako je zahvalan svojim čitateljima i uopšte ljudima koji čitaju knjige.

Foto: T. S./Klix.ba
Foto: T. S./Klix.ba

"Mislim da naši ljudi dosta čitaju, više nego što mi imamo običaj misliti. Inspiraciju za pisanje djela crpim iz svog doživljaja svijeta, a na moj rad najviše su utjecali poljski pjesnici 20. vijeka, od njih sam učio šta znači biti čovjek, biti samosvojna ličnost i biti odgovoran prema historijskom trenutku koji smo živjeli tokom rata, ali tu su i Apollinaire, Borges, Ginsberg, Eliot i mnogi drugi", naglasio je.

Književna kritika Šehića smatra jednim od najdarovitijih pisaca u BiH. Dobitnik je i mnogih internacionalnih nagrada, no iako mu one puno znače, kaže kako to kod nas uopšte nije mjerilo uspjeha u životu.

"Bitnije je da si bahati, neotesani, primitivni političar koji kopa nos u skupštini grada. Inače je primitivizam danas na cijeni. Ja sam daleko izvan toga, znači da sam egzistencijalno dobro podbacio", kazao je.

Rad na novom romanu

Dodao je i kako bh. čitatelji itekako cijene naše pisce, ali da društvo u cjelini ne daje ni pet para na kulturu.

"Kultura je nešto čim se bave neki tamo jadnici koji jedva sastavljaju kraj s krajem. Svako ko nema izraženu volju za moć u političkom smislu je smiješan onima koji imaju tu volju. Naša politička elita ne mari ni za šta, zašto bi kultura bila izuzetak. Naše društvo se urušilo, zapravo njegovo urušavanje i dalje traje. Ne mislite da ljudi svih generacija tek tako odlaze iz zemlje?", rekao je.

Foto: T. S./Klix.ba
Foto: T. S./Klix.ba

Šehić nam je kazao da trenutno radi na romanu "Cimetna pisma".

"To je jedna priča smještena u Evropi koja je preživjela bezbroj ratova, malih apokalipsi, zanima me raspadnuto društvo koje živi na svojim razvalinama. Zanima me ljudsko biće koje živi jednu istinsku slobodu i ljubav u doba postapokalipse", kazao je na kraju našeg razgovora Faruk Šehić.