Planeta Zemlja je, svi znamo, prolazila kroz ledena doba i periode otopljavanja, naizmjenicno. Iz toga nauka izvlaci zakljucke. Inicijator klimatskih promjena u proslosti bila je: ili povecana/smanjena aktivnist Sunca (hladnije ili toplije) ili odstupanje Zemlje od vlastite orbite. Zemlja i njena atmosfera su sistem, povezana cjelina, gdje desavanja na globalnom nivou imaju efekte, registrovani su i prenose se lancano. Klimatske promjene, jednom inicirane, se nastavljaju u vidu ciklusa, lancane reakcije. Iz istorije planete jasno je da: - sto temp. raste vise, CO2 i metan se odasilju u atmosferu, nove kolicine ovih gasova uzrokuju novi porast temp., koji onda kao posljedicu ima oslobadjanja novih kolicina gasova u atmosferu, i proces ide dalje, hraneci se sam. - polovi su, normalno, kao svijetlije povrsine (snijeg, led) odasiljaci sunceve energije. Otapanjem lednika te povrsine postaju tamnije (more, kopno) i umjesto da odasilju, sad upijaju energiju. Vise povrsine se otapa, vise sunceve toplote konzervira, i proces ide dalje... - vodena para ima takodje jak efekat na promjene. Vise energije znaci vise isparavanja, i ova reakcije tece po sebi... Cinjenica je da je inicijator ovog procesa, ovaj put, ljudska aktivnost, konzumiranje fosilnih goriva. Naucnici, ljudi od struke upozoravaju da, ne cineci nista, ili ne cineci dovoljno, covjecanatvo propusta poslednje vozove da se tragedija sprijeci...gubitak vode i poljoprivrednih povrsina su neke od posljedica. Znaci, manje hrane i prostora za inace rastucu populaciju na Zamlji, itd... A mi - jos uvijek skeptici. Nijemci, recimo, nisu. Oni su shvatili, i jedna su od rijetkih nacija koje djeluju konkretno, u skladu njihovih mogucnosti, naravno.
Treblo je davno ograniciti populaciju na 1 - 1,5 mlrd i nebi bilo potrebe za ratovima...
@Glupan98 Zasluga industrijske revolucije. To je bila populacija prije industrijske revolucije. Predvidjanja, naucno utemeljena, su da ce taj broj nastaviti rast do oko 9 milijardi. Dalje nece ici, iz prostog razloga sto planeta nece biti u stanju da prehrani vise (a ni toliko). Proizvodnja hrane u svijetu je biljezila prosjecan trend rasta od 2.4 % godisnje. To vise nije slucaj. Jer, nestalo je trikova - polj. povrsine opadaju, vode je sve manje, nove sorte, otpornost , itd.....svuda plafon.
Prikaži sve komentare (83)