biznis
77

Tvorac eura traži odustajanje od zajedničke valute: Idemo u propast

Klix.ba
Oskar Lafontaine (Foto: AFP)
Oskar Lafontaine (Foto: AFP)
Oskar Lafontaine, bivši njemački ministar finansija, koji se smatra "utemeljiteljem" eura, zatražio je da se odustane od te zajedničke evropske valute koja odvodi južnu Evropu u propast.

Lafontaine je upozorio na to da se ekonomska situacija u Evropi pogoršava iz mjeseca u mjesec, a nezaposlenost dostiže nivo kojim se demokratske strukture sve više stavljaju u pitanje.

"Nijemci još ne shvataju da će se južna Evropa, uključujući Francusku, zbog trenutne bijede prije ili kasnije okrenuti borbi protiv njemačke hegemonije", kazao je Lafontaine, objavio je Daily Telehgraph.

Lafontaina je britanski The Sun nazvao "najopasnijim čovjekom Evrope" kada je pozvao na stvaranje ujedinjene Evrope i kraj nacionalnih država 1998. godine. Euro je uveden 1. januara 1999. godine, a novčanice su krenule u opticaj tri godine kasnije.

U tekstu koji je objavio na internet stranici njemačke Stranke ljevice Lafontaine je naveo da će se njemačka kancelarka Angela Merkel probuditi iz svog "pravednog sna" kada se države koje su u nevolji ujedine kako bi tražile promjenu politike u kriznim situacijama i to sve na trošak Njemačke.

"Nada da će euro prisiliti na racionalno ekonomsko ponašanje je nestala", kazao je on, dodavši da je politika kojom se Španija, Portugal i Grčka tjeraju na unutarnje devalvacije katastrofalna.

Lafontaine, koji je podupirao euro, mišljenje je promijenio kada je francuski ministar finansija Pierre Moscovici objavio kraj primjene strogih mjera štednje i pobjedu francuske politike, rizikujući novo pogoršanje ionako narušenih odnosa između Pariza i Berlina.

"Mjerama štednje došao je kraj, Ovo je odlučujući preokret u historiji EU od uvođenja eura. Svjedočimo trenutku prekida mjera štednje. Ovo je pobjeda francuskog stava", kazao je Moscovici.

Njegova izjava uslijedila je nakon što su Francuska i Španija od Brisela dobile dodatni dvogodišnji rok za ispunjenje cilja prema kojem deficit ne smije premašiti tri posto BDP-a.