Komentari (90)
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
NAPOMENA: Komentari su otvoreni za prijavljene korisnike i odražavaju stavove svojih autora. Vrijeđanje i govor mržnje ne objavljujemo, a za govor mržnje se odgovara i krivično. Prije pisanja pogledajte pravila komentarisanja.
I kako vas nije stid napisati HRVATSKIH AKTIVISTA umjesto HRVATSKIH USTAŠA, PRISTALICA FAŠISTIČKOG REŽIMA?
titi mogu posthumno samo sa koljena...
A koliko bi \"Hrvatski aktivisti\" pobili ljudi da im UDBA nije bila za vratom? Ili jos bolje pitanje koliko su \"Hrvatski Aktivisti \" pobili ljudi dok ih UDBA nije sustigla? UDBA se obracunavala sa teroristima i nista drugo... Treba Titi pet ordena dati!
Tako ti je kad se opanak popapuči pa počne da kao nešto misli... sad je moderno u kamenjaru reći kako je Tuđman heroj, a Tito zločinac... od toga je samo popularnija bajka o trećem... fašizam se vraća u svom iskonskom obliku, a niko mu se ne suprotstavlja.
Ustaše strike back! Dokaz da su 90e drugo poluvrijeme iz 45e!
da je tito živ ne bi bilo onih fašista u lištici i vedran puljić na današnji dan bi bio živ. ISTINA ZA VEDRANA!
NE DIRAJTE TITU, da vas ja ne ganjam !
ustase opet seru
Mozete cunu dami oduzmete MALO MORGEN>>>>...
Lako vam je sad pametovat i traziti ordenje od njeg. Svi ste ga se bojali dok je bio ziv,i dan danas mu zavidite,pa mu ni mrtvom ne date mira. Tito je stvorio Jugoslaviju,a historija se uvijek ponavlja.SAMO CEKAMO DRUGOG TITU, I OPET CE BRATSTVO JEDINSTVO ZAVLADATI Uvijek si mi draga bila domovino moja mila, Jugoslavijo,Jugoslavijo...
Ovo dokazuje da NJemacka ima puno fasista. Bolje je da sute. Tito im je mnogo oprostio. Jos jedan dokaz Tito je jos ziv. Smrt svim sugama, fasistima.
jel ovo moguce pa dokle brate vise....stvarno je ljudska glupost beskonacna.
STO MI BRISETE KOMENTARE?
Naravno da je za Njemacku Jugoslavija predstavljala prijetnju a Tito, kao olicenje takve 22-milionske drzave je proglasen za zlocinca, posthuomno naravno. Sta je Adenauer bio za vrijeme Drugog Sv. nije vazno. Ali nova Jugoslavija nije moguca, jer da bi takva postojala na Balkanu, moraju se ispuniti tri geopoliticka uslova - podjeljena ili porazena Njemacka i isto tako slaba ili pak prezauzeta Rusija i izolirana Turska. Kako danas stvari stoje, Turska i Rusija se izdizu ponovo u regionalne sile a Njemacka vedri i oblaci Cetvrtim Rajhom iliti Evropskom Unionom (Grcka, Irska, pa Portugal, Spanija gube suverenost to jest nacin da same planiraju i vode finansijsku i poreznu politiku koja se seli u Frankfurt kroz ove \"bail-out\" pakete). Bosna, Srbija, Crna Gora i Makedonija ce ostati u takozvanoj \"multi influence sphere\" i to ce nas kostati 20-30 godina patnje i nestabilnosti. Bilo koji \"novi Tito\" ili neku Ujedinitelj ili pak politicar pravog kompromisa ce biti odstranjen.
Tito vrati se!!!!
tito koga je htio da smakne, nije stigao da se zali danke deutschland sudovima, a ove sto su ostali ocito nije smatrao znacajnim. sica emigrica. pridaju sebi vaznost koju ne bi trebali. svi koji su, ako su, bili pod prismotrom udbe ili cega vec, jesu bivsi zlocinci koji su pobjegli u misje rupe, za dzaba niko nije bio na meti. toliko slobodnog vremena nisu imali, da dangube. sada staseu pretjeruju. nema nista od toga. ko ce sad titi oduzimati ordenje, kad se i onako svi ke,nja.ju po njemu mr.tvom, kad mu se ni za kosti ne zna, i to isti oni koji su bili manji od makovog zrna pred njim, a sad se nesto nasli...svakom rezimu i vlasti se priklone, lopovi i hohstapleri. mozete samo da se brukate sad. znamo, znamo, znamo sve. ima nas jos mnogo koji znamo. i ko je koga, i zasto i kako, i sto, i sve sto treba.
@AntiKomunist Kakva ti je to retardirana izjava,... Koliko nam je bilo lose govori da nam je (nama muslimanima) i slanina i prasece pecenje kod komsija bilo slatko, pa smo se i davili istim. Eto ti sad Bakir pa budi bijeda kao sto smo svi vecinom bijeda.
Ne dirajte TITA da ne biste nayeb.ali ko u drugom svijetskom. @AntiKomunist Da ti djed vidi sta pises kakvu bi ti samo samarcinu raspalio!
Ma mogu samo da mu ga duvaju :) Steta sto vise nije ziv kako bi svi vi \"nacionalisti\" klesali kamenje na Golom Otoku ;)
dakle, titu nece zaboliti jedno s.r.a.nj.e po njemu vise. cemu sve to? mlacenje prazne slame. nekima ocito nikad nije dosta, nikad da se smire, jer njima je i mrtvi tito nocna mora, njima nikad kraja, oni ne mogu staviti tacku na nesto, jer su im duse crne i zatrovane vec nekoliko decenija. da su bili \"cisti\", nikad ne bi morali ni pobjeci iz jugoslavije. koliko putra imaju na glavi, koliko zivota na savjesti, sami bog zna. i oni sami. njihovu savjest nece umiriti oduzmanje titi ordena, oni misle da hoce, jer oni sami sebi traze potvrdu da nisu toliko bili zli, al u dusi znaju da jesu, inace, kad covjek sam sa sobom rascisti, bas ga briga za necije ordene, medalje, dodjele nagrada...ja kad sad vivim ko dobija nobelove nagrade, da povr.atis dzigericu, al zaboravim za sekund, zar da ispravljam planetu i svijet koji je kvaran, sam ce se ispraviti, kad za to dodje vrijeme.
e moji bosanaci, najvece zrtve sarene laze, al dzaba
nek mu je vjecni mir i slava
za sta se vi svi svadjate, odapeo je on davno sta\'s? sto neko rece nije kornjaca da zivi 300god....sto je vladao vladao je, a fašista, komunjara, \"sovinista\" sve je to za mene, isto s.ra.nje drugo pakovanje.... bjez bolan!!!!!!! peace
Jasta, neka oduzmu Titu i posthumno neka ga dodijele, npr. Miljenku Hrkacu, poznatom hrvatskom aktivisti. Fasizam se , kroz evropsku desnicu, polako budi. Ma bolan, steta sto ih nije tamanio jos vise i efikasnije. Danas bi Evropa bila cistija i mirnija.
Upravo tako brate no, kako vidis iz mnogih komentara, sitna raja je opet popusila spiku i sve opet iz pocetka ide.
Nakon Drugog svjetskog rata u Europi su se počele postupno formiranjei dvije velike političke grupacije, što je dovelo i do podjele svijeta u dva velika ideološka, politička, vojna i ekonomska bloka u drugoj polovici 20 stoljeća. To su bili Nato savez i Varšavski sporazum, a crta podjele nazivana je „željeznom zavjesom”. Takvo je stanje trajalo do kraja osamdesetih godina, kad je došlo do sloma Varšavskog sporazuma. Jugoslavija je kraj Drugog svjetskog rata dočekala kao saveznik Sovjetskog Saveza i zapadnih demokracija, ali su jugoslavenski komunisti bili bliži svom uzoru – Sovjetima. Zatim je 1948. godine Jugoslavija se okrece, ka zapadu. Takav položaj, uz stalno balansiranje između istoka i zapada, ona je održavala sve do svoga raspada.
AMERIČKO VELEPOSLANSTVO BEOGRAD JUGOSLAVIJA 7. srpnja 1947. POVJERLJIVO Štovanom Državnom sekretaru Washington „[…] Ukoliko ja pravilno razumijem ruski komunizam, jugoslavenski komunizam već sada pokazuje znakove odstupanja od ruskog, usprkos svome položaju ljubimca i osnovne sličnosti rase i političke tradicije. […] Premda partizani u velikoj mjeri nadahnjuju i vode komunisti, oni ipak predstavljaju jednu vrlo heterogenu skupinu. Među njima postoje jasne razlike mišljenja, premda su vrlo diskretne. Vjerojatnije je da će učinkovita opozicija sovjetskoj dominaciji doći iz partizanskih redova, nego iz redova opozicije. Neizbježni su sukobi interesa s Rusijom, a snažni nacionalizam ove zemlje mogao bi odigrati odlučujuću ulogu kad bi se pojavila neka akutna situacija. […] John M. Cabot otpravnik poslova “ Muzej povijesti Jugoslavije, Putovanja i posete J. B. Tita, I-3-b/759-5
Druze Tito prodane duse mogu da ti puse :))
ma mogu mu samo cunu izduvat, i to posthumno!
Neposredno poslije oslobođenja zemlje, u travnju 1946., u epidemiološku bolnicu u Beogradu gdje sam radila stigla je direktiva da su potrebni sanitetski radnici na radnoj akciji izgradnje pruge Brčko – Banovići. Iako sam imala samo 18 godina i nikada se nisam odvajala od roditelja i doma, molila sam upravnika bolnice da me pošalje da pomognem akcijašima. Kako sam tamo upućena kao bolničar, primala sam plaću, koja za to vrijeme nije bila mala.
USTAV FNRJ Glava V, Prava i dužnosti građana. Član 25. G. rađanima je z. ajamčena s. loboda s. avjesti i s. loboda v. jeroispovjesti. V. jera je o. dvojena od d. ržave. V. jerske z. ajednice, čije se u. čenje ne p. rotivi U. stavu, s. lobodne su u s. vojim v. jerskim p. oslovima i u v. ršenju v. jerskih o. breda. V. jerske š. kole za s. premanje s. većenika(v. jerskih l. ica) s. lobodne su. a s. toje pod o. pćim n. adzorom d. ržave. Z. abranjena je z. loupotreba v. jere u p. olitičke s. vrhe i p. ostojanje p. olitičkih o. rganizacija na v. jerskom t. emelju. D. ržava m. ože m. aterijalno p. omagati v. jerske z. ajednice.
IZLAGANJE EDVARDA KARDELJA na sastanku InformbIroa u Poljskoj VII 1947.god. S jedne strane smo u. većali p. ritisak p. rotiv n. ajreakcionarnijeg d. ijela c. rkvene h. ijerarhije, a s druge strane, mi d. ajemo k. oncesije, pa i m. aterijalnu p. omoć onom dijelu h. ijerarhije i p. opova koji su skloni s. urađivati sa d. ržavom i koji su n. ezadovoljni v. atikanskom p. olitikom, koja ih t. jera u s. ve o. štriji s. ukob s nama. U rezultatu toga, mi smo postigli prilične uspjehe. (…) Tako smo imali u ovoj godini, u vezi s raznim crkvenim svečanostima, niz s. ukoba između samih s. udionika tih s. večanosti, pa čak i m. asovnih t. uča. (…)
Mnogo su jače naše pozicije u pravoslavnoj crkvi. Tu je diferencijacija mnogo dublja. Na niže svećenstvo mi imamo vrlo jak utjecaj, koji datira još iz vremena rata. U nekim republikama, kao što je na primjer u Crnoj Gori i Makedoniji, svećenstvo stoji skoro kompaktno uz narodnu vlast, a u Srbiji, Bosni i Hrvatskoj u vrlo velikom dijelu reakcionarni vrhovi crkvene hijerarhije nemaju ni ovdje aktivno za sebe većinu svećenstva. (…).
stari KENJAC
2 Što se t. iče m. u. slimanske c. r. kve(z. ajednice), koja ima, n. aravno, m. n. ogo m. a. nji z. n. ačaj, mi smo u p. osljednje v. rijeme p. ostigli vrlo o z. biljan u. spjeh tom istom t. a. ktikom d. i. ferencijacije.
Na p. o. s. ljednjem s. a. b. oru te c. r. kve(z. a. jednice) bio je i. z. a. bran n. ovi p o. g. lavar m. u. s. limanske c. . rkve(z. ajednice) R. eis-Ul-U. lema, k. oji je t. i. j. esno p. o. v. ezan za N. a. r. odni f. r. ont.
Niže svećenstvo je, međutim, velikim dijelom neprijateljski raspoloženo prema nama, ali će poslije promjene u vrhu, svakako biti mnogo lakše lomiti njihov otpor odozdo. Mi ne sumnjamo da će se naše mjere protiv reakcionarne hijerarhije svih crkava morati još više pooštriti, ali smo istovremeno uvjereni, da ćemo i u pogledu daljnje unutarnje diferencijacije postići nove uspjehe. (…) Muzej povijesti Jugoslavije, Putovanja i posjete J. B. Tita, I-3-b/759-
USTAV IZ 1963. O TITU Član 220. “Predsednik Republike bira se na vrijeme od četiri godine i može biti uzastopno ponovo izabran još za jedan izborni period. Za izbor na položaj predsednika Republike nema ograničenja za Josipa Broza.ZLATNI GRB GRADA ZENICE DODIJELJEN TITU 1979. god. Najviše priznanje Zenice - “Zlatni grb grada”, koje je uvedeno ove godine, biće dodijeljeno predsjedniku Republike Josipu Brozu Titu i počasnom građaninu Zenice. To je jednodušna želja svih radnih ljudi. DRAGI DRUŽE STARI, Sa predizbornog zbora naroda Cazinske Krajine, šaljemo Ti iskrene pozdrave i obećanja da ćemo i ubuduće uložiti sve svoje snage u borbi za izvršenje svih zadataka koje pred nas postavi društvena zajednica, naše potrebe i naš društveni razvoj.
CAZINSKA BUNA Buna je počela tačno na Đurđevdan , 06.05.1950. godine, a u krvi i nemilosrdno je ugušena intervencijom trupa JNA u danima od 19. svibnja do 4. lipnja 1950. godine.Vlasti su se surovo obračunale sa sudionicima bune. Na osam sudskih procesa u Cazin i jednom u Slunju osuđena je ukupno 291 osoba zbog pokušaja rušenja državnog poretka. Trojica glavnih organizatora i vođa bune: Milan Božić, Ale Čović i Mile Devrnja osuđeni su na smrt i strijeljanje u rujnu, odnosno studenom 1950. godine.
VIJEST O S. MRTI J.B. TITA Vijest o s. mrti J.B. Tita stigla je tijekom nogometne utakmice Hajduk-Crvena Zvezda. Utakmica je odmah prekinuta, stadionom je zavladala opća nevjerica i plač, a publika je spontano počela pjevati “Druže Tito mi ti se kunemo.”
Pionirska organizacija, Omladinske radne akcije (ORA), Jugoslavenska narodna armija (JNA) primjeri su kolektivne svijesti i masovnog organiziranja o kojima je država brižno vodila računa, u skladu sa službenom komunističkom ideologijom. Masovnost, uniformnost, disciplina, veličanje «tekovina revolucije», te bratstva i jedinstva glavne su karakteristike tog kolektivizma. Današnjim je generacijama to nepoznato i strano. Masovne organizacije, (masovne) institucije vlasti, okupljanja... bile su obilježja Jugoslavije u razdoblju poslije Drugog svjetskog rata. Prava i položaj pojedinca bili su podvrgnuti kolektivu.
Omladinskim radnim akcijama se vršila obnova zemlje, izgradnja velikih objekata (pruga, mostova, puteva i sl.). Sudjelovanje na akcijama je bilo masovno i dobrovoljno. Omladinci za svoje sudjelovanje na akcijama nisu bili plaćeni.Vremenom je zanimanje mladih ljudi za Omladinske radne akcije bilo sve vece.ORA ŠAMAC-SARAJEVO 1978.  Cjelokupni ekonomski rezultati ORA “Šamac - Sarajevo 78” govore koliko je neodrživo shvaćanje o neprimjerenosti ovakvih metoda u izgradnji velikih objekata, a posebno koliko je neodrživo svođenje omladinskog dobrovoljnog rada na gole norme, sate i kubike. Protivnici omladinskih radnih akcija nastoje umanjit njihove pune efekte, promatraju ih kroz kriterije ogoljelog najamnog odnosa ili kroz kriterije korištenja dodatne fizičke radne snage, dakle kriterije koji su već odavno nadiđeni u našem sustavu privređivanja i dohodovnih odnosa “Oslobođenje”, 7.4.1979 god.
BILA SAM NA RADNOJ AKCIJI 10. srpanj Mislila sam da ću se brzo uspjeti priviknuti. Prevarila sam se. Napornije je nego što sam očekivala. Nakon ovih nekoliko dana rada jedva se usuđujem pogledati svoje dlanove. Sve sam plik do plika, žulj do žulja. Plikovi su popucali i stvorile su se ranice. Moje ruke su previše osjetljive za tolike napore. Svaki put kad podignem lopatu ja vidim sve zvijezde, iako je dan. Ali nikome se još nisam požalila, čak ni Milici s kojom sam ovdje najbliža.
Kada sam prvi put otišla na radnu akciju imala sam 16 godina, upravo sam bila završila II razred gimnazije. Silno sam željela otići i pridružiti se brigadirima. Roditelji nisu bili ni malo sretni zbog toga i jedva su me pustili da idem. Smatrali su da neću izdržati težak fizički rad koji me je tamo čekao. Te 1962. u izgradnji je bio autoput Beograd – Zagreb, u to vrijeme nazivan putem Bratstva i jedinstva. Priznajem, bilo je veoma naporno, ali i lijepo. Spavali smo u barakama u kojima je bilo preko 50 kreveta.
Tuševi su bili vani, i svi smo se zajedno tuširali. Moja brigada se nalazila veoma blizu Beograda. Skoro svaki vikend su nam u posjetu dolazili književnici, glumci, pjevači... Uživala sam u tome, jer ih nisam imala priliku vidjeti i čuti u mjestu iz koga sam dolazila.U brigadi nas je bilo stotinu; samo 10 nas je bilo iz grada, a ostali iz sela. Roditelji su bili zabrinuti kako ćemo se uklopiti s njima. Nije bilo nikakvih problema. Natjecali smo se s drugim brigadama u prebacivanju norme. Parola koja se te 1962. godine najčešće čula glasila je druže Tito samo piši, radit ćemo i po kiši, ako piše i Jovanka, radit ćemo bez prestanka.
Prvo su me poslali u Brčko. Moj zadatak je bio pregledati sve koji su odlazili na akciju i bolesne smjestiti u stacionar. Kada sam završila sa tim, otišla sam na teren, sa zadatkom da držim ambulantu.Svako jutro se ustajalo u 5; spavalo se na slamaricama; jeli smo konzerve i grah, a kuhalo se u kazanima vani. Radilo se po 8 sati dnevno, u dvije smjene. Dnevna norma je bila izvesti 250 tački zemlje. Nije bilo nikakve mehanizacije; jedini alat koji smo imali su bili krampovi, lopate i tačke. Poslije radnog dana, politički komesari su svaki dan držali predavanja o političkoj situaciji, o tome kakoda prepoznamo sumnjive i kako da ih prijavimo.Ja sam držala predavanja o prepoznavanju znakova raznih bolesti i higijeni.Budući da sam ja primala plaću, ostali akcijaši iz tabora su me izbjegavali i smatrali nekom vrstom petokolonaša. Zbog toga sam se odrekla plaće i dva mjeseca sam radila prvu smjenu u ambulanti.
Jugoslavenska narodna armija bila je ključna institucija jugoslavenske države. Svi vojno sposobni muškarci s navršenih 18 godina morali su odslužiti vojni rok koji je, ovisno od razdoblja i roda vojske,trajao najmanje godinu dana. ULOGA JNA Državna vlast, vojska, državna sigurnost i milicija bile su potpuno u rukama KPJ-a. Gotovo na svim rukovodećim mjestima, u svim institucijama državne vlasti i uprave, nalazili su se članovi KPJ.. “Preko 94 posto zapovjednog kadra naše Armije su komunisti ... 85, 000 komunista, članova partije nalazi se i radi danas u Armiji” Dušan Bilandžić, 101., dio preuzet iz Josip Broz Tito, Politički izvještaj, V kongres KPJ, “Kultura”
INTERVJU S EDINOM R. Kad sam ja 1989. godine dobio poziv za odsluženje vojnog roka, osjećao sam da odlazim kako bi učinionešto važno, bio dio nečeg velikog, zajedničkog. Roditelji su bili i sretni i tužni. Sretni što im je sin dospio za vojsku, a tužni što će cijelu godinu dana biti razdvojeni od njega. U narodu se govorilo da onaj tko nije za vojsku nije nizašto. Kojih desetak godina ranije, mladić koji ne bi služio vojsku teško bi se i oženio, smatrali su ga nesposobnim. Krajem osamdesetih situacija se unekoliko izmijenila, pojavili su se i oni koji su simulirali da su bolesni, a počela su i govorkanja da ta vojska nije naša (zajednička, jugoslavenska) već samo srpska. Ja, kao i većina mojih drugova, nisam vjerovao ili nisam želio vjerovati u mogućnost da Jugoslavenska narodna armija (JNA) nije jugoslavenska, nije narodna.
Nakon što su roditelji organizirali ispraćaj na koji su došli svi moji prijatelji i rodbina, otišao sam služiti vojsku u Batajnici, malo mjesto u blizini Beograda. Iako je u vojarni boravio mali broj vojnika (jedva nešto preko stotinu) oni su bili iz svih republika i pokrajina, i bili su pripadnici skoro svih naroda i narodnosti Jugoslavije. Nije bilo Albanaca, a govorkalo se da nisu pouzdani da bi služili u tako važnoj vojarni (tu je bio glavni centar veze u JNA). Politika Armije je bila da vojnike šalje izvan svoje uže domovine, kako su često nazivane republike, čime bi se pripadnici različitih naroda u Jugoslaviji upoznavali, stjecali prijateljstva i ostvarivala se propagirana parola širenja bratstva i jedinstva.
AZEM VLASI 1995. O ZBIVANJIMA 1981. GODINE, U KOJIMA JE SUDJELOVAO KAO DUŽNOSNIK SKJ. Na Kosovu se 1981. godine ispreplelo niz negativnih okolnosti, koje su prethodile demonstracijama i tim događajima. Koliko god smo bili brzo krenuli u ekonomski i kulturni razvoj, u nacionalnu emancipaciju, ipak su Kosovo, kao najnerazvijenije područje Jugoslavije, pratili brojni socijalni problemi.Pazite, savezni vrh se prepao, i pomalo panično reagovao, jer se tako nešto događalo prvi put posle Titove smrti. Kad je odred savezne policije stigao, niko iz Pokrajine nije imao ovlašćenja da njime komanduje, nego isključivo savezni vrh. Jednostavno, zaključili su da treba rasturati demonstracije po svaku cenu. Upotreba sile i toj meri bila je tragična greška. (...) Na Kosovu su se uzburkali duhovi, što je sasvim razumljivo, jer skoro da nije bilo porodice u Pokrajini koja nije imala nekog studenta ili đaka u Prištini. Čim su čuli šta se događa, protestima su se priključili i roditelji.