Kako javlja Der Spiegel, zahtjev za posthumno oduzimanje najvišeg njemačkog odličja za zasluge, koje se dodjeljuje samo poglavarima država, podnio je neimenovani građanin, "žrtva neuspjelog atentata jugoslavenskih tajnih službi".
List vijest o podnošenju zahtjeva za oduzimanjem ordena Josipu Brozu Titu donosi u tekstu koji se bavi istragom njemačkog državnog odvjetništva i ministarstva unutarnjih poslova u vezi s ubistvima Hrvata u egzilu od strane jugoslavenskih tajnih službi u razdoblju od 1970. do 1989.
List navodi da se trenutno vodi istraga protiv 14 osoba te da je protiv šest osoba, od kojih su dvije nekada obnašale funkciju časnika obavještajnih službi, podignuta i međunarodna tjeralica.
Der Spiegel navodi detalje presude u procesu Visokog zemaljskog suda u Muenchenu od augusta 2008. u kojem se hrvatskom državljaninu Krunoslavu Pratesu sudilo zbog sudjelovanja u ubistva hrvatskog političkog aktivista u egzilu Stjepana Đurekovića 1983. U presudi se zaključuje kako je Tito do svoje smrti 1980. "upravljao političkim ubistvima u inostranstvu". Sud je također izrazio uvjerenje kako su "politički dužnosnici u Jugoslaviji naređivali ubistva koja su bila izvršavana na području SR Njemačke".
Krunoslav Prates je tada osuđen na doživotnu kaznu zatvora, a sud je tada kao upletene u ubistvo Stjepana Đurekovića naveo i bivše djelatnike jugoslavenskih tajnih službi Josipa Perkovića i Zdravka Mustača. Njemačko državno odvjetništvo tada je najavilo nove istrage vezane uz 22 ubistva hrvatskih aktivista u emigraciji.
