{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Postoji li "međunarodna zajednica"?

20.12.2014. u 20:24
46
20
Postoji li "međunarodna zajednica"?
46
U javnom diskursu u BiH, pojam "međunarodna zajednica" posjeduje impresivan kontinuitet upotrebe. U diskusijama o ratu, miru, ustavnim promjenama, pristuptu NATO-u ili EU i nizu drugih tema, rijedak je slučaj izostanka ovog termina.
Dr. Hamza Karčić
Dr. Hamza Karčić
Od "međunarodne zajednice" se očekuje i konkretno djelovanje (na osnovu raznih apela, poziva, otvorenih pisama) ali se "međunarodnoj zajednici" pripisuje i odgovornost (npr. za zakašnjelu intervenciju u ratu, nedovoljnu angažiranost u procesu ustavne reforme i sl.).

Dvostruki je problem sa pojmom "međunarodna zajednica". Prvo, upitno je samo postojanje međunarodne zajednice u stvarnosti. Ključne teorije međunarodnih odnosa i ključni teoretičari ovih teorija ne daju veliki značaj ovom pojmu. Realizam se fokusira na države kao ključne aktere u međunarodnim odnosima s tim da države kreiraju međunarodne institucije putem kojih ostvaruju svoje interese.

Poznati realista John J. Mearsheimer u članku "The False Promise of International Institutions" (International Security, 1994/1995, Vol. 19. no. 3) dovodi u pitanje rezultate djelovanja međunarodnih institucija s posebnim osvrtom na sferu sigurnosti. Teoretičari liberalizma, pored država, i međunarodne institucije smatraju akterima i veći su optimisti kad je u pitanju djelovanje međunarodnih institucija. Teoretičari liberalizma poput Johna Ikenberryja mišljenja su da međunarodne institucije mogu i korigovati djelovanje država u međunarodnim odnosima.

Treća škola, odnosno škola konstruktivizma, fokusira se na ideje, vrijednosti i identitete kao faktore koji oblikuju djelovanje, a ključnim akterima smatraju nevladine organizacije i transnacionalne pokrete i mreže. Pojam zajednice najbliži je konstruktivizmu, kao što se može primjetiti iz djela Emanuela Adlera i Michaela Barnetta, Security Communities, (Cambridge University Press, 1998). U studiji Rules for the World: International Organizations in Global Politics (Cornell University Press, 2004), Martha Finnemore i Michael Barnett argumentovano ukazuju kako međunarodne organizacije djeluju kao birokratije i razvijaju vlastite identitete, kulture i interese koji potom oblikuju njihovo djelovanje.

Čak i za konstruktivističke autore, termin "međunarodna zajednica" nije opšte prihvaćen. Teoretičar Hedley Bull pisao je o postojanju "međunarodnog društva" (international society) koje nastaje kao rezultat zajedničkih interesa i vrijednosti određenih država. Bull koristi termin "međunarodno društvo", a ne "međunarodna zajednica".

Stoga, možemo zaključiti da međunarodna zajednica kao pojam nema jako uporište u akademskoj literaturi o međunarodnim odnosima i može se konstatovati da je međunarodna zajednica više ideal kojem se teži, a manje konkretan akter.

Drugo, termin "međunarodna zajednica" problematičan je i zbog svoje nepreciznosti, koja može da bude rezultat instrumentalizacije ili nesvjesne nepreciznosti. Instrumentalizacija se ogleda u taktičkoj upotreba termina "međunarodna zajednica" kako bi se ojačao određeni stav i kreirao utisak univerzalnosti istog (npr. "Međunarodna zajednica poziva režim Bašara
al-Assada da obustavi represiju nad demonstrantima").

Također, može biti u funkciji izbjegavanja određivanja konkretne odgovornosti za određeni događaj kao u slučaju fraza da "međunarodna zajednica nije intervenisala u Ruandi" pri čemu predmet kritike ostaje nedefinisan (da li je odgovornost na UN-u kao međunarodnoj organizaciji; na svim državama članicama UN-a; na državama članicama koju su imale vojnu moć da interveniraju, itd.).

S druge strane, postoji i mogućnost nesvjesne nepreciznosti pri upotrebi ovog termina. U ovom slučaju, terminološka nepreciznost može biti rezultat vjere u postojanje međunarodne zajednice pri čemu se postavlja pitanje kako operativno definisati ovaj termin. Svakako je moguće da se spomenuti termin i jednostavno koristi kao sveobuhvatni termin za razne i različite međunarodne institucije, pri čemu se razlike u ciljevima, mandatima, i interesima različitih međunarodnih institucija zanemaruju na račun jezičke ekspeditivnosti.

Pored nedostatka uporišta u akademskoj literaturi za postojanje "međunarodne zajednice" u stvarnosti, problematičnost termina se ogleda i u nepostojanju opšte prihvatljive definicije ovog pojma, i stoga je pod ovim terminom moguće razumjeti različite sadržaje. Kissingerovo retoričko pitanje "Koji je telefonski broj Evrope" u preformulisanoj verziji bi glasio "Koja je adresa međunarodne zajednice?".

Dvostruki problem sa pojmom "međunarodna zajednica" dovodi u pitanje vrijednost upotrebe ovog termina u javnom diskursu dok istovremeno nudi lošu prognozu za uspjeh inicijativa ili kritika upućenih na ovu adresu.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: