Krah evropskih desničara: Viktor Orban od aprila 2022. može postati politička prošlost
Iako su se i do tada otprilike mogli znati Orbanovi stavovi povodom stanja u BiH, oni su u potpunosti postali javni u posljednjih nekoliko dana gdje su mađarski vladajući zvaničnici javno poručili kako neće dozvoliti sankcionisanje Milorada Dodika i vlasti u RS-u na nivou Evropske unije te da će, ukoliko bude potrebe, na tu odluku staviti veto.
Osim toga, Orbanova vlada je izazvala dodatni bijes javnosti u BiH nakon izjave glasnogovornika Vlade Mađarske Zoltana Kovacsa da u Bosni i Hercegovini najveći "izazov" predstavlja pitanje integracije države s 2 miliona muslimana.
Posljednji stavovi Viktora Orbana i njegovih istomišljenika, upućenih kako prema Bosni i Hercegovini, tako i prema zemljama Evropske unije, samo su nastavak rata između Brisela i Budimpešte.
Vremenom, preko saopćenja i verbalnih prijetnji, rat je došao i do konkretnih djelovanja u vidu obustavljanja određenih sredstava Evropske komisije Mađarskoj što je ponovo naišlo na reakcije Orbana koji je osuo paljbu po Briselu.
"Nećemo učiniti ništa da promijenimo sistem zaštite granica. Ovo što Brisel radi predstavlja političku ucjenu", rekao je Orban.
Sva dešavanja oko Viktora Orbana, iako nisu ništa neočekivano od mađarskog lidera, ipak se mogu promatrati i kroz političku dimenziju izbora.
Naime, u Mađarskoj će se u aprilu naredne godine održati parlamentarni izbori gdje će se Orbanova stranka Fidesz suočiti sa ujedinjenom opozicijom koju predstavlja gradonačelnik gradića Hodmezovasarhelyja Peter Marki-Zay.
Iako je do sada mađarska opozicija djelovala prilično neuvjerljivo, ujedinjenje političkih opcija u jedan opozicioni blok vrlo lako bi moglo dovesti i do pada mađarskog premijera Orbana i do potpune promjene političke paradigme kada je riječ o odnosu Mađarske prema regiji, ali i Evropskoj uniji.
Pobijediti Orbana njegovim oružjem
Koliko je mađarska opozicija zapravo ozbiljno shvatila zadatak rušenja Orbana, dovoljno govori i činjenica da su se unutar opozicionog bloka okupile i stranke za koje se do jučer smatralo kako imena njihovih političkih organizacija ne mogu stajati na papiru jedni uz druge, a kamoli da imaju zajednički politički program.
Opozicija je tako okupila desničarski Jobbik, mađarske Socijaliste, stranku lijevog centra Demokratska koalicija, centristički Momentum pokret te dvije stranke koje prema ideologiji najviše pripadaju strankama koje njeguju ekološke ideje.
Borbu opozicije, predvodit će Peter Marki-Zay kojeg su mađarski mediji okarakterisali kao dovoljno konzervativnog političara koji bi mogao "oteti" glasove Orbanu, ali i dovoljno umjerenih stavova koji bi mogli dovesti do potpuno drugačijih odnosa Budimpešte s Briselom, a samim tim i do približavanja stavova koji su trenutno potpuno suprotni i krajnje destruktivni.
"Bit ćemo lojalni članovi Evropske unije i NATO-a, a ne izdajice. U tom cilju ćemo iskorijeniti korupciju, pridružiti se eurozoni i protjerati kriminalne migrante koje uvozi Fidesz", rekao je Marki-Zay.
On je također, indikativno, govorio i o isplati sredstava iz fondova Evropske unije te je naglasio kako Evropska unija mora biti pažljivija u načinu isplate sredstava Mađarskoj, jer ta sredstva trebaju služiti za dobrobit građana, a ne za bogaćenje porodice Orbana i kriminala okupljenih oko Fidesza.
Ukoliko bi Peter Marki-Zay odnio pobjedu na izborima, promjena mađarske politike prema Evropskoj uniji značajno bi utjecala i na promjenu politike Budimpešte prema regiji.
Naravno, uzevši u obzir određene politike koje se tiču migranata, odnos opozicije i Fidesza u kontekstu migrantske krize ima dosta sličnosti i tu se promjene teško mogu desiti. Međutim, u kontekstu odnosa između zemalja Peter Marki-Zay bi u skladu sa svojom proevropskom politikom zasigurno donio i određene pomake u odnosima s državama u regiji.
Mađarski odnosi su do sada u kontekstu Bosne i Hercegovine, često tumačeni kroz prisne odnose Orbana i Dodika i najave sumnjivih višemilionskih transakcija kojima bi se trebala "čuvati leđa" režimu vladajućeg SNSD-a kako na domaćem terenu, tako i u evropskim okvirima gdje je upravo Orban postao glasnogovornik vlasti RS-a.
Višegradska skupina i promjena politike
Osim eventualnih promjena koje bi se mogle desiti u aprilu naredne godine unutar političke scene Mađarske, eventualna pobjeda opozicije znatno bi promijenila i odnose unutar Višegradske skupine koju čine Mađarska, Češka Republika, Poljska i Slovačka.
Do sada, unutar Višegradske skupine Briselu su probleme stvarali premijer Češke Andrej Babiš, premijer Mađarske Viktor Orban te premijer Poljske Mateusz Morawiecki.
Posljednjim izborima u Češkoj Republici, češki premijer Andrej Babiš izgubio je vlast, a na njegovo mjesto došlo je pet opozicionih partija na čelu s premijerom Petrom Fialom koji je izjavio kako će Češka Republika u narednom periodu biti znatno više okrenuta prema Briselu i Washingtonu.
Također, interesantna je činjenica da se unutar programa nove češke vlade nalazi i dio o Zapadnom Balkanu gdje se navodi kako će se Češka Republika u narednom periodu znatno više usmjeriti na Zapadni Balkan te tražiti bržu integraciju zemalja u Evropsku uniju što su ideje koje će svakako doprinijeti i jačanju evropskog puta Bosne i Hercegovine.
Upravo nastup češke opozicije mnogi vide kao primjer koji se treba iskoristiti i za političko rušenje Viktora Orbana, a nešto kasnije tokom 2023. godine i poljske desničarske vlade koju predvodi stranka Pravo i pravda (PiS), a koja se može ocijeniti i kao "najveći evropski buntovnik".
Padom Andreja Babiša, Višegradska skupina, tačnije njen buntovnički dijelovi, izgubili su važan oslonac, dok bi padom mađarskog premijera Viktora Orbana "buntovničke" države unutar EU, ali i njihovi sateliti na Zapadnom Balkanu izgubili vjerovatno glavnog zagovornika desničarskih destruktivnih politika unutar Evropske unije.
Do izbora u Mađarskoj ostalo je još nekoliko mjeseci. Politički, sasvim dovoljno vremena da i jedna i druga strana uvjere glasače da upravo oni zaslužuju biti na vlasti.
Iako Orban djeluje poprilično samouvjereno u novu pobjedu, sve se češće iz njegovog kabineta mogu čuti poruke kako mađarsku opoziciju finansira "vječni finansijer svih svjetskih opozicija" George Soros kao i Evropska komisija. Orbanove poruke jasan su znak nervoze i pokazuju kako je mađarski premijer, možda i po prvi put od dolaska na vlast, ozbiljno satjeran uz zid.
Ukoliko se "češki politički sindrom" uspješno prelije i u Mađarsku, što je u ovom trenutku i više nego realno, onda bi sa Dunava već od aprila prema Balkanu mogli zapuhati i potpuno novi vjetrovi koji će nastojati napraviti otklon od Orbanovog shvatanja politike, Evrope, a i Zapadnog Balkana.
Održan je peti Sarajevo Marathon: Učestvovalo više od dvije hiljade trkača iz 44 zemlje
