Dužnosnik Pakta za stabilnost jugoistočne Europe i bivši ministar vanjskih poslova SR Jugoslavije Goran Svilanović kaže da će proći još mnogo godina dok dvije države dođu do zajedničke ocjene rata devedesetih godina, dodajući da takva situacija nije usamljen slučaj u diplomatskim odnosima zemalja.
"Najčešće, zemlje u takvim situacijama svoju diplomatsku komunikaciju usmjeravaju na teme koje ih zbližavaju. Međutim, naše odnose s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, kao i zemljama koje su priznale Kosovo, još dugo će opterećivati ove teme. Pametne diplomacije manje ističu ono što ih razdvaja od susjeda, a u prvi plan stavljaju ono što ih zbližava, kao i one probleme koje mogu riješiti", kaže Svilanović, dodajući da nesporazumi nisu zbog činjenica, već zbog konteksta u kojem su se ratovi vodili.
Direktorica beogradskog Historijskog arhiva Branka Prpa smatra da je potrebna politička volja na obje strane za uspostavu dobrosusjedskih odnosa, ali i kako je činjenica da se i srpska i hrvatska elita bave više "terminima, a ne 'običnim ljudima' koji su ih delegirali radi rješavanja konkretnih problema".
"Viđenja povijesnih događaja nisu nepremostiv problem između dviju država i to uopće nije bitno za uspostavu dobrosusjedskih odnosa. Bitna je politička volja da se riješe konkretni problemi ljudi, ukoliko obje države žele biti dio europske kulture i to u humanističkom dijelu o poštovanju ljudskih prava. To je za mene bit, a ne političke razmirice, poput ove na konferenciji Jadransko-jonske inicijative, koje nam političari s obje strane plasiraju kao šarene balone u koje mi gledamo zanemarujući bit", kaže Branka Prpa.
Ona smatra da bi političarima trebalo poručiti da "biraju izraze koje hoće, ali da riješe probleme", ističući povratak izbjeglica i status Srba u Hrvatskoj kao teme o kojima srpski i hrvatski diplomati nedovoljno raspravljaju.
Suprotno tom stajalištu, Svilanović je naglasio da su Srbi u Hrvatskoj priznata nacionalna manjina i da su jedino u Hrvatskoj oni "relevantna politička manjina, koja sudjeluje u vlasti".
Direktorica zagrebačkog Centra za suočavanje s prošlosti "Dokumenta" Vesna Teršelić izjavila je za "Politiku" kako smatra da bi vlasti u Beogradu i u Zagrebu morale pokazati više interesa za utvrđivanje činjenica, budući da je jasno i očekivano da će imati različitu interpretaciju događaja, te da je i dalje pred tim zemljama pitanje preuzimanja odgovornosti, kao i obeštećenja žrtava.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Srbijanski košarkaš laktom udario Musu, bh. igrač pao na parket i odmah se uhvatio za grlo
