Hrvati čuvaju original "Dejtona": Nama se ne može desiti da ga izgubimo kao BiH i Srbija
Iako priča nije nova, jer nestanak je otkriven još 2008. godine, aferu u vezi s izgubljenim originalima Dejtonskog sporazuma iznova je prije nekoliko dana aktualizirao Ivica Dačić, srbijanski ministar vanjskih poslova, i sada na Balkanu ponovno počinje potraga za nestalim sporazumom.
Govoreći za tabloid Srpski telegraf, Dačić je podsjetio na činjenicu da nijedno državno tijelo u Srbiji nema originalni primjerak Dejtonskog sporazuma, a zatim je dodao i da nigdje nema ni često citiranog pisma Richarda Holbrookea poslanog Slobodanu Miloševiću u kojem je, navodno, nekad jedan od najutjecajnijih diplomata u administraciji Billa Clintona napisao da Sjedinjene Američke Države nikada neće priznati nezavisnost Kosova, prenosi Jutarnji.
Posebno je intrigantna priča o nestalom Dejtonskom sporazumu, koja izgleda kao spoj teorije urote i tragikomedije. I u Srbiji i u Bosni i Hercegovini izgubljeni su originali ovog važnog dokumenta, tako da situaciju spašavaju Francuzi koji čuvaju svoj primjerak u arhivu i već godinama šalju ovjerene fotokopije kada to zatraži neko iz bivše SFRJ.
Podsjećamo da je nestanak Dejtonskog sporazuma najprije otkriven u Sarajevu, još prije devet godina. Početkom 2008. Željko Komšić, u to vrijeme predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, na sjednici Predsjedništva upozorio je da je iz arhiva Predsjedništva BiH nestao originalni primjerak Dejtonskog sporazuma.
Komšićevo otkriće izazvalo je veliko uzbuđenje, jer znalo se da je Alija Izetbegović nakon povratka iz Amerike lično u Sarajevo donio originalni primjerak Dejtonskog sporazuma, a 13 godina nakon toga odjednom više niko nije znao gdje je završio dokument od nedvojbene historijske vrijednosti.
U dvije države vlasti su uspjele zagubiti svoje originalne primjerke izuzetno važnog mirovnog sporazuma. U Hrvatskoj ipak tvrde da se gubitak tako važnog dokumenta ne može dogoditi.
"Naravno da imamo arhiviran Dejtonski sporazum, kao i sve druge međunarodne sporazume koje je Hrvatska potpisala", izjavila je za Nedjeljni Andreja Metelko Zgombić, glavna pravna savjetnica u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova nakon što su došle informacije iz susjednih zemalja da navodno nemaju originalni sporazum potpisan u Dejtonu.
"Još prije nekoliko godina čuo sam da u BiH nije sačuvan originalni dokument, ali to je bila samo glasina koju je teško provjeriti. U svakom slučaju, mi ga imamo", rekao je dr. Miro Kovač, bivši šef hrvatske diplomatije, uz napomenu da Hrvatska čuva sve važne dokumente koji su pohranjeni u zbirci međunarodnih ugovora.
Sada u sklopu MVP-a postoji Uprava za međunarodne pravne poslove, u sklopu koje je nekoć radio i bivši premijer Zoran Milanović, čiji je šef tada bio Stanko Nick.
"Oni čuvaju sve međunarodne ugovore i taj se posao striktno kontrolira i vodi. Mi smo potpisnici Dejtonskog sporazuma i posve je logično da dokument čuvamo", tvrdi Kovač.
Svi važni međunarodni ugovori i sporazumi koje je Hrvatska potpisala čuvaju se u posebnoj prostoriji i u posebnim uvjetima. Primjenjuju se stroga pravila arhivistike, tako da je svaki dokument obrađen i pohranjen.
"Mi većinu dokumenata skeniramo kako bismo ih mogli koristiti za naše interne potrebe. Međutim, svako ko želi dobiti na uvid neki od dokumenata može to zatražiti u ministarstvu", rekla je Metelko.
Svi važni međunarodni ugovori, baš kao i Dejtonski sporazum, čuvaju se na neograničeno vrijeme pa su zato prilagođeni i uvjeti u prostoriji u kojima se nalaze. Tako se pazi na temperaturu i da u prostoriji ne bude vlage, kako dokumenti ne bi bili oštećeni. Za arhiviranje su zaduženi stručni ljudi koji imaju iskustvo na takvim poslovima, a u MVP-u kažu da nije moguće da se u Hrvatskoj izgubi bilo koji važniji dokument koji je potpisala hrvatska strana.
"Kako je to bilo moguće kod naših susjeda, u to ne ulazimo. U svakom slučaju, u Hrvatskoj se to ne može dogoditi", tvrde u hrvatskom MVP-u.
Sličnu praksu u čuvanju dokumenata ima i većina evropskih država. Neke od njih čuvaju najvažnije dokumente u posebnim prostorijama koje su dodatno zaštićene od mogućih posljedica požara pa i potresa.
