{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Zašto BiH duže od deset godina ima samo jednu stopu PDV-a i koliko je to opravdano

21.8.2017. u 07:50
105
105
Zašto BiH duže od deset godina ima samo jednu stopu PDV-a i koliko je to opravdano
105
Zašto BiH duže od deset godina ima samo jednu stopu PDV-a i koliko je to opravdano
Foto: Arhiv/Klix.ba
Od uvođenja PDV-a prošlo je više od deset godina, a naša zemlja i dalje je jedna od rijetkih koja primjenjuje samo jednu stopu i to onu od 17 posto. Iako ovo pitanje često zna biti dio političkog dijaloga, niko još nije ozbiljno krenuo u njegovu promjenu, često se to objašnjavalo nespremnošću Uprave za indirektno oporezivanje da nadzire primjenu više stopa PDV-a te povećanjem mogućnosti za izbjegavanje plaćanja poreza i drugih nelegalnih radnji.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Generalno, više je aspekata koji su problematični kada je riječ o našem PDV-u. Prvi je to što imamo jednu stopu i gdje se plaća potpuno isti porez na osnovne životne namirnice i na luksuz. Drugi aspekt je vezan za način plaćanja PDV-a i činjenicu da već mjesecima parlament ne želi prihvatiti inicijativu Saše Magazinovića koja bi bar malo olakšala privrednicima kroz mehanizam da plaćaju PDV po naplaćenoj, a ne ispostavljenoj fakturi. Mi smo kao i SDP u više navrata pokušavali parlamentarnim inicijativama ukazati na potrebu niže stope PDV-a na životne namirnice, međutim, nikada nismo imali sagovornike kada je riječ o ovome. Vlastima je očigledno najlakše stalno prezentovati brojeve u smislu rasta prihoda od PDV-a kao da taj novac pada s neba, a ne da eventualno osmisle i prezentuju novi model koji će biti socijalno pravedniji od ovoga što imamo danas. Reforme poreznog modela se i rade u trenucima kada imate rast prihoda", kaže nam Aner Žuljević, doktor ekonomskih nauka, bivši predavač na Ekonomskom fakultetu u Mostaru te političar SDP-a.

Svaki put kada se pokrene bilo kakva priča o izmjeni PDV-a u interesu građana, kaže nam Žuljević, vladajuće garniture pričaju o kompliciranosti modela više stopa i eventualnoj mogućnosti porezne evazije.

PDV je dio dogovora s MMF-om



"Mislim da je iza svega ovoga ipak samo činjenica da je potpisanim aranžmanom s MMF-om vlast pristala na uslov da se PDV ne smije dirati, čime smo faktički pored monetarne izgubili i fiskalnu nezavisnost. Očigledno je iz svega navedenog kako možemo očekivati jedino da nam aktuelni vlastodršci uskoro najave rast PDV-a koji će opet obrazlagati svojim standardnim bajkama o rastu i razvoju koje slušamo tri godine, a nikako da stignu", objašnjava nam Žuljević.

Tretiranje ekonomskih tema uvijek zavisi da li čovjek problem tretira s pozicije ljevičara ili liberala. Admir Čavalić, ekonomski analitičar, ima drugačiji stav od Žuljevića.

"Uzimajući u obzir visok stepen političkog populizma u BiH, zaista iznenađuje da donosioci odluka ranije nisu uveli diferenciranu stopu PDV-a jer je ona rezultat političkih pritisaka, a ne ekonomske argumentacije. Jedinstvena stopa PDV-a je san ekonomiste, a diferencirana političara. Kada je riječ o utjecaju diferencijacije na ekonomske i socijalne prilike u zemlji, on se često precjenjuje. Naime, za privredu su bitna dva indikatora – visina stope PDV-a i vremenski okvir naplate ovih poreza. S druge strane, socijalna situacija u zemlji prije svega ovisi o efikasnosti i efektivnosti velikih socijalnih sistema. Sve navedeno je dokumentovano brojnim istraživanjima, od onih koji pokazuju da su najveći korisnici diferencijacije pripadnici srednje klase, a ne siromašni, do onih koji navode da diferencijacija i nema toliki utjecaj na obrasce potrošnje, u odnosu na neke druge faktore utjecaja", kaže nam Čavalić.

Diferencirana stopa ne bi nužno imala pozitivan socijalni efekt



Uprava za indirektno oporezivanje posjeduje sve potrebne kapacitete za uspješno uvođenje diferencirane stope PDV-a, tako da to ne može biti razlog neuvođenja, smatra Admir Čavalić. To što se ne ide u ovaj postupak je prije svega rezultat fiskalnih projekcija koje pokazuju da u ovom trenutku uvođenje diferencirane stope PDV-a ne bi imalo pozitivan efekt na privredu BiH. Naprotiv, došlo bi do niza negativnih efekata i to je osnovni razlog zašto Uprava za indirektno oporezivanje izbjegava navedeno. Treba ipak dodati da bi diferencijacija predstavljala dodatni napor za rad UIO, naročito po pitanju evidentiranja i sankcionisanja poreske evazije koja se neminovno pojavljuje.

Čavalić smatra da je sasvim izvjesno da do uvođenja više stopa PDV-a kod nas neće doći, što je i dobro jer je jedinstvena stopa PDV-a nešto što smo uspjeli postići uprkos brojnim pristiscima raznih interesnih grupacija.

"Ne treba zaboraviti da su najveći zagovornici diferencijacije upravo određeni lobiji pojedinih industrija koje bi u novim poreskim okolnostima ostvarile dodatni profit. To nije nešto neobično za BiH te je prisutno i u ostalim evropskim zemljama, gdje se diferencijacije rade shodno lobističkim naporima. Pa je tako trenutno aktuelan pritisak organizacija za zaštitu okoliša, kao i industrija u ovoj oblasti, a kako bi se smanjilo fiskalno opterećenje za proizvode navedenih. Jedinstvenom stopom, zakonodavac na isti način tretira pravne subjekte, što je ekonomski ideal, o čemu je dosta pisao nobelovac Hayek. Ovim se na dugi rok eliminišu favorizacija i pravna nejednakost te faktor uspjeha prebacuje na tržište, tj. uspijevaju oni koji su konkurentni, a ne oni koji imaju zaštitu države", kaže Čavalić, napominjući da je izvjesnija promjena ukupne stope PDV-a, tj. njegovo povećanje, nego uvođenje diferencirane stope, što je uslovljeno reformskom vizijom koja nastoji prebaciti fiskalni teret s rada na potrošnju.

U vrijeme kada je pisan zakon jedna stopa je bila optimalna



Čavalić navodi da su brojne strane i domaće studije pokazale da postoji izuzetan broj potencijalno negativnih efekata uvođenja diferencirane stope PDV-a. Prije svega, ovo ima utjecaj na administrativnu i poresku kompleksnost, što šalje negativne signale za strane i domaće investicije. Uz to, diferencijacija nema nužno pozitivni efekt na cijene zbog neelastične potražnje, ali i drugih faktora utjecaja poput konkurentnosti, produktivnosti i slično. Dalje, diferencijacija može voditi do pojavljivanja tzv. sivih zona, odnosno poreske evazije i drugih manipulacija.

"U vrijeme kada je ovaj zakon pripreman, a rađen je u saradnji s ekspertima iz oblasti poreza iz zemalja članica Evropske unije, procijenjeno je da je za BiH najbolja jedinstvena stopa i to jedna niža stopa. Zato je na osnovu njihovih analiza i utvrđeno da to bude jedinstvena stopa od 17 posto. Na nedavnoj konferenciji koja je održana u junu u Bukureštu, a koju je o temi PDV-a organizovala Svjetska banka, preporuka je svih međunarodnih finansijskih institucija, da bi sve zemlje koje trenutno imaju više stopa PDV-a trebalo da razmišljaju o mogućem prelasku na jedinstvenu stopu, jer se prema njihovim istraživanjima i analizama takav model sistema PDV-a pokazao kao najefikasniji", kaže nam Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO.

Dakle, BiH trenutno upravo ima sistem PDV-a za koji se kao najefikasniji zalažu međunarodne finansijske institucije. Ukoliko bi se ipak odlučilo da BiH krene u suprotnom smjeru, a to znači uvođenje niže stope na neke osnovne životne namirnice, to će značiti sigurno povećanje standardne stope koja više neće biti 17 posto već će sigurno biti veća.

"Ukoliko izvršite usporedbu koliko se u okviru jedne potrošačke korpe u toku mjeseca potroši novca na tu manju grupu proizvoda, a koliko na sve ostalo, doći ćete do zaključka da će uvođenje niže stope PDV-a na osnovne namirnice i povećanje standardne stope PDV-a na sve ostale artikle, dodatno povećati cijene tih ostalih artikala koji u puno većem procentu čine potrošačku korpu jedne porodice. To bi značilo i dodatno finansijsko opterećenje po građane. Mi u UIO smatramo da je upravo ovakav sistem jedinstvene stope koja nije visoka najbolji model za Bosnu i Hercegovinu. Kao prvo, poreski obveznici su već gotovo 12 godina u ovakvom sistemu. Izmjena stopa značila bi i novo opterećenje za poreske obveznike koji bi svi morali mijenjati i softverska rješenja koja prate njihov rad. Isto tako, nikad niko u BiH nije uradio dovoljno dobru i kvalitetnu analizu koja bi pokazala kako i za koliko će uvođenje niže stope biti od koristi građanima Bosne i Hercegovine, a prethodno spomenuto govori upravo suprotno. I na kraju poreskom politikom, posebeno kada je riječ o indirektnim porezima, ne rješavaju se socijalna pitanja u državi", objašnjava nam Kovačević.

Ipak realne promjene sistema PDV-a, iako ne i uvođenje diferencirane stope



Zadatak UIO je da prikupi sve prihode od PDV-a, a jednom prikupljeni prihodi mogu biti više usmjereni prema socijalno ugroženijim kategorijama stanovništva. Uvođenje sistema PDV-a s više stopa, značilo bi značajne finansijske izdatke, kako za promjenu informatičkog sistema unutar UIO, tako i za poreske obveznike. Još je važno svakako naglasiti da je na tržištu BiH na snazi slobodno formiranje cijena, podsjeća Kovačević, dakle i kad bi došlo do smanjenja poreskog opterećenja na određenu grupu proizvoda, država nema mehanizam da bilo koga natjera da za smanjenje poreskog opterećenja smanji i finalnu cijenu tog proizvoda. Isto tako, činjenica je da u sistemu PDV-a s više stopa postoji i veća mogućnost izbjegavanja plaćanja stvarnih obaveza, proces kontrole će biti složeniji.

Ratko Kovačević nam kaže da UIO radi na cijelom nizu projekata, između ostalog i na izradi potpuno novog zakona o PDV-u, jedna od stvari koj će svakako biti predložene je povećanje praga za registraciju u sistem PDV-a sa sadašnjih 50 hiljada na 75 ili čak 100 hiljada KM.

Kovačević još ističe da je UIO institucija koja samo primjenjuje zakonske propise iz oblasti indirektnih poreza pa tako i Zakon o PDV-u.

"Nadležnost za kreiranje zakona imaju Upravni odbor UIO, Vijeće ministara BiH i Parlament BiH. Bit će onako kako odluče vladajuće strukture u pomenutim tijelima. Za slučaj da se donese odluka za uvođenje više stopa, svakako bi se moralo ostaviti dovoljno razumno vrijeme za kvalitetnu pripremu koja podrazumjeva izmjenu informatičke podrške, obuke službenika UIO i obuke poreskih obveznika", zaključuje Kovačević.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: