Borba za autonomiju
27

Ugljanin: Status Sandžaka je preduslov za rješenje spornih pitanja BiH i Srbije

Piše: M. N.
Foto: D. S./Klix.ba
Foto: D. S./Klix.ba
Bošnjaci koji žive u Sandžaku već godinama traže da budu priznati kao konstitutivni narod Republike Srbije te da Sandžak dobije autonomiju kao ravnopravna teritorijalna jedinica. Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Sulejman Ugljanin kazao je kako su nakon raspada Jugoslavije oni jedini ostali bez statusa te da je njihov status preduslov za rješenje spornih pitanja BiH i Srbije.

Obraćajući se skupu Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99", kazao je kako će 4. novembra ove godine Bošnjaci u Srbiji birati Bošnjačko nacionalno vijeće, odnosno Bošnjačku narodnu skupštinu, a izbor se vrši po istim zakonima kao što se bira predsjednik Srbije ili poslanici za Skupštinu.

"Ovo je od posebne važnosti jer nakon raspada Jugoslavije Bošnjacima Sandžaka još uvijek nije priznato ranije stečeno pravo naroda. U vrijeme kada su drugi narodi pravili nacionalne vojske i nacionalne države, građani Sandžaka su koristili pravo samoopredjeljenja na referendumu održanom od 25. do 27. oktobra 1991. godine i izjasnili su se za autonomiju Sandžaka. U to vrijeme oružane snage SRJ, koju su činile Srbije i Crna Gora, uz pomoć sljedbenika Karadžića i Mladića su izvršili genocid nad Bošnjacima i ostvarili RS kao ratni trofej", rekao je Ugljanin.

Istakao je kako je Dejtonskim mirovnim sporazumom zaustavljena agresija Srbije, Crne Gore i djelimično Hrvatske na BiH, ali da nije riješena jugoslovenska kriza.

"Ovi izbori se dešavaju u vrijeme kada rješavanje jugoslovenske krize ulazi u završnu fazu pristupanjem zemalja zapadnog Blakana EU. U tom smislu, pravo na samoopredjeljenje garantuje građanima Sandžaka da uspostavljaju i razvijaju saradnju s BiH koja ne može biti ništa manja od obima specijalnih i paralelnih veza koje imaju RS i Srbija. Rješavanje ustavnopravnog statusa Sandžaka i statusa bošnjačkog naroda je preduslov za trajno rješenje spornih pitanja koji opterećuju odnose suverene države BiH i Srbije, kao i odnose Bošnjaka i Srba", kazao je.

Istakao je kako će rješenje statusa Sandžaka osigurati pravo Bošnjaka na političku egzistenciju i omogućiti nesmetan ekonomski i svaki drugi razvoj, te dati jednake šanse svim narodima u Sandžaku, u skladu s dobrom praksom EU.

"Ustavnopravni status Sandžaka znači uvažavanje da su građani Sandžaka u vrijeme raspada Jugoslavije održali referendum za potpunu političku i teritorijalnu autonomiju Sandžaka s pravom priključenja jednoj od suverenih republika. One noći kada se objave rezultati da su se Bošnjaci s više od 51 posto odlučili za samoopredjeljenje, to obavezuje vlasti u Srbiji i EU da se izradi novi ustav u kojem će Bošnjaci biti konstitutivan narod, a Sandžak teritorijalna jedinica te države, ne remeteći suverenitet Srbije. Autonomija Sandžaka nije u koliziji s državom Srbijom", naglasio je.

Poručio je da postoji velika razlika jer je Sandžak historijska regija, a da je RS nastala putem genocida i etničkog čišćenja.

"Mirovna konferencija o bivšoj Jugoslaviji je 4.11.1991. godine saopćila kako neće priznavati teritorije nastale putem sile i etničkog čišćenja. Nažalost priznali su u BiH i ugrozili suverenitet države BiH tim priznanjem. Mi u Srbiji radimo polako i strpljivo, učestvujemo u izborima na svim nivoima i pokušavamo riješiti to bez sile i nasilja. Mislim da će to biti dobro", zaključio je Ugljanin.