U deklaraciji se ističe da "političke stranke nacionalističke orijentacije načinom svoje vladavine, nekompetentnošću izabranih kadrova i sljepilom sopstvenih ideologija prave korake ka razaranju države i njenih institucija i bosanskohercegovačkog društva u cjelini".
U "Jahorinskoj deklaraciji" se dalje navodi kako su građanske stranke u BiH u krizi te kako se razlozi mogu naći na globalnom nivou, u objektivnim regionalnim i nacionalnim faktorima ali i u redovima institucionaliziranih pokreta, stranaka, frontova i partija koje ne ostvaruju svoj emancipatorski potencijal.
Da bi se izgradilo dobro društvo u kojem su svi građani BiH jednaki i u kojem se ostvaruju sva individualna prava, politika lijevog centra, navodi se u Deklaraciji, mora biti jasno određena. Zbog toga potpisnici pozivaju sve političke subjekte lijeve i građanske orijentacije, građanske inicijative, udruženja, sindikate, građanke i građane da podrze plan objedinjavanja, kako navode, nenacionalističkih snaga u BiH kroz 14 tačaka.
"Zajednički i koordinirani nastup nenacionalističkih snaga na prostoru cijele države Bosne i Hercegovine. Snage ne moraju biti formalno ujedinjene u jednu političku grupu, ali moraju zajednički nastupiti na svim nivoima na izborima 2018. godine", navodi se u prvoj tački.
U Deklaraciji se zagovara promjena Izbornog zakona u smislu jačanja predstavničke demokratije, značajnijeg sankcionisanja govora mržnje, ali i drugih nedozvoljenih aktivnosti u predizbornom procesu, jačanja nezavisnosti izbornog procesa i procesa finansiranja političkih partija, osiguravanja brže implementacije izbornih rezultata, kao i ukidanja svih vidova diskriminacije u izbornom procesu.
"Novi izborni zakon fundamentalno usmjeren na snažni razvoj predstavničke demokratije i osiguranje ravnopravnosti može omogućiti dolazak novih ljudi u strukture vlasti i ograničiti ili potpuno zabraniti nacionalističku retoriku tokom predizbornog perioda. Ove promjene trebaju pratiti i promjene Ustava na različitim nivoima kojima bi se omogućio kvalitetniji život svih građana i građanki BiH na cijelom teritoriju države", ističe se u Deklaraciji.
Nadalje, zagovara se uvođenje zajedničkog obrazovnog sistema koji bi omogućio odgoj i obrazovanje drugačijih generacija otvorenih za ideje koje mogu biti i različite od onih zastupljenih u prethodnim obrazovnim programima, te bi kao takav, ističe se u dokumentu, stvorio uvjete za izgradnju otvorenog, pluralnog društva.
"Nepristajanje građanske opcije na bilo kakve nacionalističke principe i koncept vladavine na bilo kojem nivou vlasti. Istovremeno, ova lista će imati kandidate u svakoj teritorijalnoj jedinici Bosne i Hercegovine te će iskazati svoj odgovoran odnos prema državi i svim njenim ljudima. Temeljno preispitivanje procesa privatizacije društvene i državne imovine u prošlosti i krivičnopravno sankcioniranje svih dokazivih slučajeva nezakonitog bogaćenja tokom ovog procesa. Kontinuiranim umanjenjem duga kod MMF-a sačuvala bi se šansa za prosperitetnu budućnost narednih generacija građana i građanki Bosne i Hercegovine", navodi se u "Jahorinskoj deklaraciji".
Zagovara se i priznavanje i poštivanje prava svih žrtava ratnih zločina utvrđenih sudskim presudama, najoštrije zakonsko sankcionira negiranje, relativiziranje i veličanje zločina genocida, drugih ratnih zločina, kao i njihovih počinitelja, uz oduzimanje pasivnog biračkog prava svim građanima osuđenim za ratne zločine.
"Prihvatajući pozitivne istorijske tekovine, kreiranje društva i države 21. vijeka baziranih na socijalnoj pravdi, jednakosti svih žitelja, modelu društvenih odnosa najrazvijenih evropskih demokracija, poreskom sistemu za dobrobit svih građana, sprečavanju povećavanja klasnih razlika u društvu, te na socijaldemokratskim i socijal-liberalnim principima koji će postati temeljne vrijednosti političkog djelovanja", jedna je od tačaka iz dokumenta.
Potpisnici se zalažu i za izgradnja nezavisnog i efikasnog pravosuđa uz nulti stepen tolerancije prema korupciji, uvođenje ekološki prihvatljivih tehnologija, planiranje privrednog razvoja, zaustavljanje diskriminacije internacionalne kulture, otvatanje kulturnog prostora alternativnoj i kritičkoj misli.
U Deklaraciji se zagovara jednakost svih građanki i građana, ističe se potreba da izborne liste građanskih stranaka u potpunosti demonstriraju rodnu i spolnu ravnopravnost, kao i potreba da sve vrste diskriminacije na etničkom principu u ustavima i zakonima na svim nivoima u BiH budu ukinute.
"Minimalni princip novih rješenja će biti jednakost svih grupa u BiH, uključujući i grupaciju građana i građanki koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda", navodi se u "Jahorinskoj deklaraciji".
Među tačkama Deklaracije je i ona o "principijelnoj sekularizaciji svih državnih institucija" uz ocjenu da u društvenoj debati, pa i u pitanjima koja se odnose na slobodu vjeroispovijesti i srodna prava, načelo sekularizma ne može i ne smije biti ugroženo.
Zagovara se i uvođenje principa i modela dobrog upravljanja, učešća civilnog društva u donošenju odluka i kreiranju strategija i politika, te demokratizacija svih političkih procesa.
"Svi javni akteri – potpisnici Deklaracije, obavezuju se na odgovoran odnos prema zaštiti vrijednosti i principa koje promovira ova građanska deklaracija, a svi politički akteri koji prihvataju njen sadržaj obavezuju se na ispunjavanje predizbornih obećanja, strategija i akcionih planova, kako u vlastitom funkcionisanju tako i u funkcionisanju svih koalicija, institucija i ustanova u kojima budu imali predstavnike", navodi se na kraju 'Jahorinske deklaracije' koju je uz rukovodstva tri lijevo orijentirane stranke potpisalo tridesetak intelektualaca.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
