Nakon pozdravnog obraćanja predsjedavajućeg EGMONT Instituta vikonta Ettienna Davignona, brojnim učesnicima konferencije obratio se i predsjedavajući Predsjedništva BiH.
- Dozvolite mi da započnem s jednim simboličnim poređenjem. Ivo Andrić, pisac rođen u BiH, jedini nobelovac iz oblasti književnosti iz zemalja zapadnog Balkana, bio je fasciniran mostovima, što je česta metafora i motiv njegovih književnih djela. On je jednom prilikom rekao: 'Od svega što čovjek radi i gradi, na svijetu, ništa nije vrijednije od mostova'. Mi koji danas živimo i radimo u Evropi i zemljama zapadnog Balkana, u prilici smo da više nego ikada do sada, napravimo taj tako potreban most prema budućnosti. Zbog toga je to za nas još veći izazov, ali on nije ništa prema nagradi koju možemo dobiti za taj hrabri poduhvat. To su mirna i prosperitetna Evropa i Balkan, oslobođeni duhova prošlosti i istorijskih sukoba, istakao je Radmanović.
Međutim, dodao je, da je činjenica od koje treba krenuti, kada se razmatra budućnost BiH i zapadnog Balkana, težak teret prošlosti.
- Odnos Evrope i Balkana kroz dugi niz godina kretao se između dvije krajnosti: sistematskog zapostavljanja i nasilnih intervencija u unutrašnje odnose na Balkanu. I jedan i drugi pristup, dugoročno su se pokazali pogrešni. U praktičnom političkom životu ovakav pristup je donosio više štete nego koristi narodima i zemljama Balkana. Iz današnje perspektive gledano, odgovornost za nezadovoljavajuće političko i društveno-ekonomskog stanje na Balkanu, treba tražiti, prvo među političkim elitama njegovih zemalja, ali, i na strani velikih sila i međunarodne zajednice, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
On je naveo da su, istorijski posmatrano, današnja politička situacija u BiH i drugim balkanskim zemljama dio šireg političkog konteksta neriješenih pitanja, koja svoje porijeklo vuku još od vremena tzv. Istočnog pitanja, aneksije BiH od Austrougarske, preko balkanskih ratova, Prvog svjetskog rata, stvaranja Jugoslavije i konačno, do njenog raspada devedesetih godina dvadesetog vijeka.
- Slabosti pristupa moderne Evrope balkanskim pitanjima evidentni su još od početka devedesetih godina, kada je ispoljena nezainteresovanost i neodlučnost Evropljana, praktično dovela do odbacivanja jednog od prvih planova za unutrašnju ustavnu transformaciju zemlje u miru, kada su za to još postojale realne političke mogućnosti. Ovom prilikom treba reći da su svi dosadašnji visoki predstavnici u BiH bili iz evropskih zemalja, i da po toj liniji Evropa snosi značajnu odgovornost za političko stanje u BiH posljednjih godina. Danas se stiče utisak da je Evropa napustila BiH. Koja je današnja osnova s koje krećemo u budućnosti? Posljednjih godina zapadni Balkan prolazi kroz 'šok evropeizacije', proces koji djeluje poput groznice koja trese cijelo društvo i iz temelja mijenja naše dosadašnje navike i odnose, istakao je Radmanović te dodao da se zapadni Balkan danas nalazi na razmeđu između marginalizacije i integracije.
On smatra da obećanja u pogledu evropske perspektive ovog regiona data na brojnim samitima EU nesmiju biti iznevjerena, jer bi to gurnulo zapadni Balkan u još veću depresiju i izolaciju.
- Neodlučnost Evrope u tom pogledu, već sada rađa evroskepticizam u BiH i drugim zemljama zapadnog Balkana. Naprotiv, integrativni procesi zapadnog Balkana u EU moraju biti pojačani i podržani konkretnim finansijskim i političkim mjerama koje bi pokrenuli brži ekonomski razvoj ovog regiona. Zemlje zapadnog Balkana na putu u EU su jedne u odnosu na druge, istovremeno i partneri i konkurenti. Takva situacija ih objektivno primorava na saradnju i takmičenje u postizanju postavljenog cilja. Ravnoteža ovih ambicija, realizam i praktično rješavanje konkretnih pitanja koja danas koče njihove međusobne odnose, predstavljaju najbolji način stabilizacije ovog regiona i bržeg priključenja EU, smatra predsjedavajući Predsjedništva BiH.
On je ocijenio da se nakon analize višegodišnje uloge međunarodne zajednice u BiH, čini da EU nema jasne, realne strategije i konkretne politike prema BiH koja bi otvorila prostor za uspješan napredak zemlje.
- To je potvrdio i jedan od prethodnih visokih predstavnika u BiH, u svom oproštajnom govoru, kada je rekao da 'više vremena potroši na usklađivanju rada međunarodnih organizacija nego na stvarni rad s domaćim vlastima'. Stanovništvo i političke stranke u BiH se u velikom procentu izjašanjavaju za pristupanje zemlje Evropskoj uniji. Tome doprinosi i opšte saznanje da je BiH po svim objektivnim istorijskim, geografskim, političkim i kulturnim mjerilima evropska zemlja, bez obzira na to što nije formalni član Evropske unije, istako je on.
Podsjetio je da je prošle godine, BiH potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, što je prvi ugovorni odnos BiH s EU u procesu evropskih integracija te istakao da je to važan i podsticajan korak za našu zemlju na njenom putu do konačnog članstva u EU. Takođe, iste godine odnos BiH s NATO savezom podignut je na nivo intenzivnog dijaloga, što je stepenica više do punopravnog članstva.
- U tom pogledu, ne možemo biti nezadovoljni postignutim rezultatima na planu evroatlanskih integracija zemlje. Međutim, posljednjih mjeseci zemlja bilježi privremeni zastoj na ovom planu. Lokalni izbori održani u jesen prošle godine su podigli političku retoriku, zategli unutrašnje političke odnose i pojačali prisutne političke razlike između stranaka. Valja naglasiti da su sami lokalni izbori 2008. godine protekli mirno i da su zadovoljili sve međunarodne kriterije. Ne treba potcijenjivati činjenice da danas u BiH, postoje političke snage, koje su, svako iz svojih razloga, frustrirane vlastitim političkim neuspjehom u Dejtonu, i sve čine da to opravdaju pred svojim narodima, okrivljujući za to druge u BiH i međunarodnu zajednicu. Te političke snage su u svojoj destrukciji spremne ići tako daleko, da sruše i same temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma, pri tome potpuno ignorišući i negirajući realne interese mira, stabilnosti i drugih naroda u BiH. Pritisci za centralizacijom BiH, koji dolaze od dijela domaćih političkih snaga i nekih međunarodnih predstavnika, samo dodatno pojačavaju zahtjeve za još većom decentralizacijom zemlje, upozorio je Radmanović.
Istakao je da ignorisanje realnih interesa naroda u BiH ostvarenih Dejtonskim mirovnim sporazumom vodi jačanju radikalnih političkih snaga, koje bi mogle destabilizovati postojeće stanje mira.
Po njemu je potrebno učiniti napor da se nasljeđe teške prošlosti na racionalan način ostavi iza sebe.
- Na ovom mjestu treba upozoriti na nova politička dešavanja koja u budućnosti mogu još više zakomplikovati situaciju na zapadnom Balkanu, i još više otežati njegovu integraciju u evropske strukture. Prije dvije godine je Međunarodni sud pravde u Hagu, donio je na osnovu tužbe dijela rukovodstva BiH, presudu u postupku protiv Srbije. Sada jedan dio bošnjačkih političkih predstavnika zagovara ponovno pokretanje nastavka suđenja po istoj tužbi protiv Srbije. Nedavno se isti sud proglasio nadležnim po tužbi Hrvatske protiv Srbije, nakon čega je iz Srbije poručeno da će ona odgovoriti protivtužbom protiv Hrvatske. Kada se zna, da već godinama traje spor u vezi imena Makedonije i kako se ne nazire rješenje za granični spor između Hrvatske i Slovenije, onda ne možemo biti optimisti, ako ne bude jedne konzistentne, pragmatične i realne evropske politike prema regionu zapadnog Balkana, istako je Radmanović.
On smatra da je potrebno učiniti napor za trajno, prihvatljivo i održivo rješenje pitanja izbjeglih i raseljenih lica na prostoru zapadnog Balkana.
- Međutim, pitanje izbjeglih i raseljenih lica u zemljama zapadnog Balkana, najbolji je primjer nekonzistentnog ponašanja međunarodne zajednice. Za istu kategoriju ljudi u tri zemlje ( BiH, Hrvatska, Srbija ) primjenjeni su različiti kriteriji i standardi povratka koji su umanjili efekte deklarativnih namjera međunarodne zajednice, tako da imamo potpuno različite rezultate ovih procesa bez šire međunarodne odgovornosti za ove neuspjehe. Dok se u BiH insistira na principu povratka 'svih na svoje', danas se u međunarodnoj zajednici ne govori o povratku Srba u Hrvatsku i na Kosovo, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Strateški dugoročni interes EU, kazao je Radmanović, trebao bi biti integracija regiona zapadnog Balkana u evropske političke, ekonomske i bezbjednosne strukturu.
- Evropeizaciji ovog dijela svijeta doprinosi i međusobna regionalna saradnja država čiji je krajnji cilj harmonizacija opštih prilika u zemljama koje obiluju negativnim iskustvima u bližoj i daljoj prošlosti. Iskustvo i politička praksa na mnogim stranama svijeta pokazuju da povezivanje država i zemalja na regionalnoj osnovi obezbjeđuje najbolje mogućnosti za ostvarivanje razvojnih ciljeva kako pojedinačnim zemljama tako i regionu u cjelini. Razvojem do mira je politička formula za nagomilane probleme zapadnog Balkana kako one iz prošlosti tako i ove današnje, smatra predsjedavajući bh. predsjedništva.
Istakao je da je dugoročno rješenje za stabilnost Balkana oživljavanje ekonomskog razvoja kojima bi se iskorijenili izvori destruktivnosti u regionu. Konkurenciju između država regiona na putu prema Evropskoj uniji potrebno je pretvoriti u ravnotežu zajedničkih ambicija, interesea i napora.
- Strateška stabilizacija zapadnog Balkana stvarno će započeti konačnim integralnim pristupom rješavanja njegovih glavnih i otvorenih pitanja, od problematične nezavisnosti Kosova i Metohije, preko višestranog osporavanja Makedonije, do otvorenih nastojanja rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, na kome počiva stabilnost BiH kao demokratske, decentralizovane i složene države s dva entiteta i tri ravnopravna naroda. To podrazumjeva strpljivo i uporno diplomatsko i pravno rješenje, u skladu s međunarodnim pravom, još uvijek aktuelnog pitanja Kosova i Metohije, oko kojeg postoje različiti pristupi Beograda i zemalja koje su priznale jednostranu nezavisnost Kosova. Konačan ishod ovog spora treba uvažavati objektivne razlike i interese pojedinih zemalja iz regiona, u gledanju na ovo delikatno pitanje koje može ugroziti njegovu stabilnost, kazao je Radmanović.
Istaknuo je da u tom političkom kontekstu, za stabilnost cijelog regiona izuzetno je važna mirna, demokratska i evropska Srbija.
- Međusobna sporenja između Slovenije i Hrvatske, oko otvorenih pitanja granice na moru, koja su dovela do blokade pristupnih pregovora Hrvatske u procesu EU integracija, pokazuju do čega mogu dovesti neriješena pitanja između zemalja oko kojih postoje značajne i dugotrajne razlike. Takva situacija dovodi do 'domino efekta', koja se može u budućnosti prenijeti na zemlje zapadnog Balkana, što može proizvesti nove blokade u procesu evropskih integracija, upozorio je.
Potrebno je, kazao je dalje Radmanović, popraviti negativnu sliku država zapadnog Balkana u očima evropskog građanina i birača.
- Međutim, negativanu sliku zapadnog Balkana nemoguće je mijenjati tako da to radi svaka zemlja pojedinačno sama za sebe, već samo udruženim naporom i saradnjom svih država regiona i angažovanjem svih raspoloživih političkih, ekonomskih i ljudskih resursa. Zato je potrebno da se EU pojačano angažuje na intenziviranju regionalne saradnje zemalja zapadnog Balkana u svim oblastima života, kako bi se stavila tačka na otvorena pitanja koja opterećuju njihove međusobne odnose u ovom vremenu, istako je.
On samtra da kultura kao posebna sfera društva, može biti značajan faktor integracije i stabilizacije zemalja zapadnog Balkana kako između sebe tako i unutar Evrope.
- Kako BiH može dalje? Dejtonski mirovni sporazum predstavlja neophodni ustavno-pravni okvir za zajednički život tri naroda u BiH, tako da zahtjevi za njegovu reviziju predstavljaju rizik, s novim neizvjesnim ishodom. Jednostrana rješenja u BiH, ma ko ih predlagao i zagovarao, predstavljaju rizik za stabilnost i demokratsku budućnost zemlje. Događaji u posljednje dvije decenije u BiH, su nesumnjivo pokazali, da ekstremna rješenja u politici ne vode miru, stabilnosti i prosperitetu, već novim podjelama, sukobima i stagnaciji, kazao je predsjedavajući bh. predsjedništva.
On smatra da je za BiH od posebnog značaja zatvaranje i transformacija kancelarije visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, kao prevaziđene i demokratskim odnosima u Evropu, neprimjerene institucije.
- Danas, Kancelarija visokog predstavnika predstavlja smetnju priključenju BIH Evropskoj uniji. Transformacija Kancelarije visokog predstavnika u Kancelariju specijalnog predstavnika EU, bio bi jasan korak zemlje prema EU, s kojeg nema povratka. To bi bi bila i jasna poruka domaćim vlastima da moraju preuzeti odgovornost i u duhu evropskih pristupnih obaveza i standarda nuditi i tragati za rješenjima vlastitih problema, istakao je Radmanović.
Smatra da BiH mora imati ravnopravan status s drugim zemljama regiona zapadnog Balkana u pogledu svojih šansi za priključenje evropskim integracionim procesima te da s Kancelarijom OHR-a, to nije moguće.
- U ovom trenutku, to znači najmanje dvije stvari: sticanje kandidata za članstvo u EU za sve zemlje zapadnog Balkana istovremeno, i uspostavljanje bezviznog režima svih zemalja s EU. Cijeli zapadni Balkan, sa svih šest zemalja ima manje stanovnika nego jedna Rumunija. Mnogi paramatri društvenog, političkog i ekonomskog stanja u zemljama zapadnog Balkana, slični su kao u zemljama koje su posljednje primljene u EU. Stoga se ovaj proces ne smije više odlagati i dovoditi u pitanje dvosmislenom retorikom i nejasnim porukama iz Brisela. Vizni režim za građane BiH je sramota za Evropu. On mora biti zajedničkim naporima ukinut u toku ove godine. Međunarodna zajednica treba podržavati dogovor domaćih političkih snaga u BiH, na bazi kompromisa i konsenzusa, a ne nametati gotove modele i rješenja, istako je.
Radmanović je rekao da je u proteklom periodu, u međunarodnoj politici prema BiH, bilo dosta političkih improvizacija, privremenih rješenja, neprincipjelnih pritisaka, nepotrebnih eksperimenata, dvostrukih kriterija i jednostranih pristupa, koja su više rezultat naslijeđenih propagandnih stereotipa u javnosti o stranama u sukobu iz vremena rata, nego stvarnog uvida u praktično ponašanje svih aktera u političkom životu u postratnom periodu.
- Nadam se da je taj period dio prošlosti, da će 2009. godina biti period razumjevanja i dogovaranja u BiH i na zapadnom Balkanu, što će zemlje Evropske unije shvatiti i podržati, to je uslov za našu srećnu zajedničku budućnost, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović na kraju svog obraćanja učesnicima konferencije "Bosna i Hercegovina i zapadni Balkan - put narijed" u Bruxellesu, saopćeno je večeras iz Službe za informiranje bh. predsjedništva.
Najavljeno je da će se, tokom posjete Bruxellesu, predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović sastati s predsjednikom Evropskog parlamenta Hansom Gertom Potteringom, visokim predstavnikom Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javierom Solanom i komesarom Evropske unije za proširenje Olliem Rehnom.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
