Za principe Prijedloga zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u BiH glasali su predstavnici HDZ BiH i SNSD-a, dok su protiv bili članovi Ustavnopravne komisije iz SDA, SDP-a BiH i SDS-a.
Mato Franjičević iz HDZ BiH smatra da se prijedlogom zakona, koji je u parlamentarnu proceduru uputilo Vijeće ministara BiH, realizuju obaveze koje je BiH preuzela međunarodnim ugovorima, ali traži da se o ovome izjasni i Mješovita komisija za provođenje Osnovnog ugovora između Vatikana i BiH.
Lazar Prodanović iz SNSD-a kaže da je građanima BiH potrebno ravnopravno omogućiti korištenje neradnih dana za vrijeme vjerskih praznika u cijeloj BiH.
Aleksandra Pandurević iz SDS-a uskratila je podršku principima Prijedloga zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u BiH, navodeći da se Vlada Republike Srpske izjasnila da se ovim zadire u nadležnosti entiteta.
Na Prodanovićevo podsjećanje da je za ovaj zakonski prijedlog u Vijeću ministara BiH glasao i ministar SDS-a Mirko Šarović, Pandurevićeva je odgovorila da je Šrović glasao na molbu ministra civilnih poslova i kadra SNSD-a Sredoja Novića i u skladu sa platformom o zajedničkom djelovanju ove dvije stranke, koja je tada bila na snazi.
Protiv principa prijedloga zakona o vjerskim praznicima bili su i Saša Magazinović i Denis Bećirović iz SDP-a BiH, koji su insistirali da se ovo pitanje riješi u paketu sa državnim praznicima.
Predsjedavajući Ustavnopravne komisije i poslanik SDA Šefik DŽaferović takođe je bio protiv principa ovog zakona, uz ocjenu da bi se njegovim usvajanjem doveo u opasnost dejtonski pricip o kontinuitetu zakona, odnosno kontinuitet prema kojem do usvajanja novog zakona o državnim praznicima važi zakon donesen prije potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Predloženim rješenjima građanima BiH godišnje pripada po pet plaćenih neradnih dana za vjerske praznike, pri čemu su za pripadnike islamske, katoličke, pravoslavne i jevrejske vjeroispovijesti decidno navedeni praznici koji su obuhvaćeni zakonom.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma utvrdila je postojanje ustavnog osnova za Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o akcizama u BiH, kojim se mijenja način obračuna akciza na pivo u nastojanju da se zaštite domaći pivari.
Prema važećem zakonu, na litar piva plaća se akciza u iznosu od 0,20 KM, dok bi, prema predloženim rješenjima, raspon akciza iznosio od 0,20 KM za pivare čija je proizvodnja u prethodne tri godine bila manja od 400 hiljada hektolitara, a za one čija je proizvodnja veća od navedene količine obračunavala bi se akciza od 0,25 KM po litru.
Franjičević je izrazio protivljenje ovim rješenjima, navodeći da predlagač zakona, Vijeće ministara, nije pratilo rješenja iz EU iako je tendencija da se pravni sistem BiH prilagodi evropskom.
Komisija je utvrdila ustavni osnov za Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH, koji je u parlamentarnu proceduru uputilo Vijeće ministara BiH, a kojim se organizovana međunarodna trgovina ljudima propisuje kao posebno krivično djelo.
Kada je riječ o zahtjevu Kancelarije agenta Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava za izjašnjenje na aplikaciju pred ovim sudom u predmetu "Ilijaz Pilav protiv BiH", dogovoreno je da se odgovor formuliše na idućoj sjednici Komisije na osnovu postojećih zakonskih rješenja i do sada pokretanih inicijativa za otklanjanje diskriminacije.
Ilijaz Pilav pokušao je 2006. godine da se na opštim izborima kao Bošnjak iz Republike Srpske kandiduje za člana Predsjedništva BiH, u čemu nije uspio zbog ustavnih rješenja, zbog čega je Sudu za ljudska prava u Strazburu uputio apelaciju tvrdeći da je diskriminisan.
Ustavom BiH propisano je da za člana Predsjedništva BiH mogu biti birani Srbi iz Republike Srpske, odnosno Bošnjaci i Hrvati iz FBiH.
Evropski sud za ljudska prava zatražio je izjašnjenje Parlamentarne skupštine BiH u vezi sa Pilavovom aplikacijom ovom sudu.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
