Nagrađuje li Evropska unija Dodika za rasturanje BiH i kakva je Varhelyijeva uloga
Nisu sve zemlje Evropske unije za sankcije Dodiku i nekim njegovim saradnicima te se uporno poziva na dijalog i pronalazak kompromisa, bez obzira na to koliko to paradoksalno zvučalo. Među članicama EU koje nisu za sankcije prije svih je Mađarska, a to slijede Slovenija pa i Hrvatska. Tu je naravno još nekoliko zemalja te je izvjesno da za sankcije EU neće biti konsenzusa.
Ipak, ono što ostaje su eventualno pojedinačne sankcije nekih zemalja ili pokušaj neke druge varijante koja podrazumijeva finansijsko kažnjavanje vlasti RS-a, što predlaže prije svega Njemačka. Međutim, entitet RS svoju rušilačku politiku usmjerenu prema državi ne može provesti bez novca, a vladajuća struktura u RS-u upravo u narednom periodu očekuje značajnu finansijsku injekciju iz više vrsta grantova i zajmova za projekte kojima će se pokušati održati na vlasti.
Značajna pomoć za RS
Republika Srpska ovih dana očekuje odobravanje grantova i kredita od Evropske unije u ukupnom iznosu od 642,8 miliona eura, što je 1,257 milijardi konvertibilnih maraka. U taj okvir nisu uključena sredstva koja dolaze kroz IPA fond Evropske unije. Radi se o starim projektima o sredstvima koje su dugo bile u ladicama, ali kako je za Klix.ba potvrđeno, sada je pokrenuta inicijativa za njihovu realizaciju.
Riječ je o namjenskim grantovima i kreditima za pomoć budžetu i izgradnji autoputeva. Strateški i operativni odbori Western Balkans investicijskog okvira danas i sutra odlučuju o dodjeli investicijskih grantova za zemlje Zapadnog Balkana.
BiH očekuje grantove u iznosu od 404 miliona eura, od čega 268 miliona eura ide za projekte iz bh. entiteta Republika Srpska. Riječ je o dva projekta u RS-u: obnovi željezničke pruge na koridoru 5C Šamac - Doboj - Rječica (84,8 miliona eura) i izgradnji dionice Johovac - Vukosavlje (183,6 miliona eura).
Tome treba dodati i kredite koje će za dovršetak pomenutih projekata osigurati EIB i EBRD u ukupnom iznosu od 327,47 miliona eura. Također, Evropska komisija će u okviru druge tranše Makrofinansijske podrške budžetu RS-a doznačiti još 46,8 miliona eura.
Dakle, ovim odlukama, manji entitet u BiH će od Evropske unije, faktički, preko noći dobiti 1,27 milijardi maraka, neovisno od ranije usvojenih projekata kroz IPA fondove i planiranih u okviru IPA III.
Za Federaciju BiH manje novca
Indikativno je da Western Balkans investicijski okvir za BiH obuhvata i tri projekta iz Federacije BiH, ali je ukupan iznos sredstava skoro upola manji i iznosi 135,46 miliona eura i to Koridor 5C Medakovo - Ozimice 80,7 miliona, Koridor 5C za tunel Kvanj 31 milion eura i dionicu tunel Kvanj - Buna 23,68 miliona eura.
Ono što je indikativno u ovom trenutku jeste da se RS pomaže značajnom novčanom injekcijom u trenucima kada Narodna skupština Republike Srpske usvaja zaključke o rušenju državnih institucija i ugrožava ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Zbog čega institucije Evropske unije odobravaju značajna sredstva za vlasti tog bh. entiteta, kada vlast kojoj pomažu direknto provodi antidržavnu politiku?
Prema dostupnim informacijama i unutar institucija Evropske unije postoje kritike na način odobravanja i sumnje na kršenja procedura, uključujući i tvrdnje da se ovim krši i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) odobravajući sredstva suprotno jasnim odredbama.
Kako saznajemo iz dobro obaviještenih diplomatskih krugova, stigla su i određena upozoravajuća pisma u Evropsku komisiju, imajući u vidu da se blokadom državnih institucija onemogućava provedba reformi i održavanje sjednica Odbora i pododbora kao obaveza iz SSP-a, što ukazuje na određene nelogičnosti i manjak opreza u odobravanju sredstava, što, inače, nije slučaj s evropskim novcem.
Uloga Mađarske
Treba podsjetiti da je mađarski premijer prilikom posjete Banjoj Luci početkom novembra Dodiku obećao finansijsku i privrednu pomoć, ocjenjujući da je RS ključna za stabilnost u regiji.
"Proširit ćemo naš susjedski i privredni program na Republiku Srpsku, podržat ćemo mala i srednja poduzeća i tako otvoriti nove mogućnosti i za mađarske poduzetnike", rekao je.
Mađarska je, jasno je, na listi onih koje Dodik naziva prijateljima i koji će mu pomoći u slučaju sankcija Zapada.
Komesar za proširenje Evropske unije Oliver Varhelyi prilikom posljednje posjete Sarajevu je kazao da se političari moraju vratiti dijalogu, iako pri tome nije jasno osudio ponašanje vlasti RS-a, a posebno Milorada Dodika. Naglasio je da tek nakon toga BiH može dobiti sve pogodnosti koje dolaze iz programa i fondova EU, uključujući i evropski investicioni paket koji služi kao podrška pomoći tokom pandemije.
"Da bismo u cijelosti uživali sve pogodnosti kroz ovu vrstu pomoći, potrebno nam je da imamo hitne mjere i aktivnosti koje bi se poduzimale. Drugim riječima, potrebno nam je da imamo funkcionalne institucije na nivou BiH. Još uvijek čekamo da budu donesene odluke koje bi omogućile investicije. U suprotnom, prijeti opasnost da one budu izgubljene, govorimo o 1,5 milijardi eura infrastrukturnih ulaganja i 1,9 milijardi koje ostaju u okviru IPA-e. Bez ovih odluka prijeti opasnost za BiH da u narednoj godini ne bude učesnica ni brojnih drugih programa", rekao je Varhelyji krajem novembra u Sarajevu.
Upravo je jučer Vijeće ministara nakon višemjesečne blokade jednoglasno usvojilo sve tačke, a većina ih se odnosila na davanje saglasnosti na zajmove i grantove koji se očekuju iz EU. Ipak, Republika Srpska nije povukla sporne zaključke kojima ruše institucije BiH, imaju usvojenu odluku o formiranju entitetske agencije za lijekove te i dalje ne prihvataju odluke Ustavnog suda. Također na snazi imaju i zakon kojim odbacuju primjenu Inzkovog zakona o zabrani negiranja genocida. Još uvijek se sve to toleriše u Evropskoj uniji, a države poput Mađarske i diplomate poput Varhelyja to još uvijek ignorišu, minimiziraju i generaliziraju pozivima da se krene dalje i napravi dogovor.
