Ministar Hrnjić: Poljoprivreda ne smije ovisiti samo o poticajima, pripremit ćemo set prijedloga
Na početku razgovora nam je rekao da je nakon primopredaje dužnosti uočio da je plaćena cijena tehničkog mandata u kojem je Vlada FBiH radila više od četiri godine.
"I državni službenici i namještenici su na neki način bili u 'tehničkom' mandatu, jer je obim poslova bio manje zahtjevan. Ja ih razumijem jer su mnogi zakoni i strateški dokumenti, koji su bitni za rad Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH u proceduri usvajanja u Parlamentu FBiH, koja za neke dokumente traje i nekoliko godina", rekao je Hrnjić.
Fokus je trenutno usmjeren na aktivnosti kojima će službenici Ministarstva biti potaknuti da u direktnoj komunikaciji s poljoprivrednicima, kolegama iz stručnih službi i svim drugim zainteresiranim stranama detektiraju probleme i pokušaju iznaći rješenja.
"Značajno je izražen problem poljoprivrednog zemljišta, mnogi poljoprivrednici zbog imovinsko-pravnih odnosa ne mogu ostvariti pravo na poticajna sredstva i s tim u vezi razmatramo potencijalne modalitete rješenja", kaže Hrnjić.
Dodaje da je kandidatski status BiH za pristupanje EU velika šansa te da će reforme koje naša država mora provesti na tom putu predstavljati najveći izazov.
"Mnoge od njih bi za naše poljoprivrednike bile 'bolne' ukoliko iste ne budemo provodili postepeno, kako bi se agrarni sektor privikao na pravila i standarde Evropske unije ali i pravila Svjetske trgovine organizacije. Moramo provoditi reforme, a u isto vrijeme sačuvati i unaprijediti primarnu poljoprivrednu proizvodnju, što sigurno neće biti jednostavno", navodi Hrnjić.
Pitali smo ga na koji način je moguće pomoći poljoprivrednicima koji su se u proteklom periodu žalili na težak položaj zbog čega je sve manje onih koji se odlučuju na bavljenje domaćom proizvodnjom.
"Ovaj saziv Vlade Federacije BiH je svjestan momenta u kojem je preuzeo odgovornost i naše opredjeljenje je da poštenim, predanim i transparentnim radom krenemo u rješavanje nagomilanih problema. Brojni su problemi sa kojima se poljoprivrednici susreću ali vjerujem da uz otvoren pristup i dijalog možemo i trebamo doći do najboljih rješenja. Mi ćemo pripremiti set prijedloga za unapređenje stanja u oblasti poljoprivrede, ali smo svjesni da se za mnoga rješenja nadležnosti nalaze i na drugim instancama vlasti", objašnjava Hrnjić.
Naglašava da ga raduje inicijativa da će dvije entitetske vlade uskoro održati zajedničku sjednicu.
"To je prilika da pokrenemo rješavanje nekih problema u koje imamo u okviru međuentitetske saradnje kao i delegiranja određenih pitanja i rješenja ka državnom nivou vlasti", stava je Hrnjić.
U razgovoru smo se dotakli i teme koja se odnosi na neiskorišteni potencijal naše zemlje za proizvodnju hrane za potrebe domaćeg stanovništva.
"Naša zemlja je ovisna o uvozu hrane i pored velikih potencijala za razvoj i investiranje u domaću proizvodnju. Povećanje stepena prehrambene neovisnosti će biti u fokusu našeg rada. Tu moramo kao primjer iskoristiti dobro razvijene industrijske kapacitete za preradu i proizvodnju hrane, koji su u mnogome vrlo moderni i konkurentni sličnim sistemima u Evropskoj uniji. Mnoge naše fabrike nemaju dovoljno sirovina i materijala za preradu nego su primorane iste uvoziti", kaže Hrnjić.
Nedavno je učestvovao na Prvom Kongresu peradara Bosne i Hercegovine na kojem je ukazao na veliki potencijal u razvoju ratarske proizvodnje.
"Naime, peradarska industrija godišnje otkupi od domaćih peradara i preradi 45 miliona komada pilića, ali naši farmeri proizvedu tek 30 posto hrane za ovu perad, ostalo nabaveze iz uvoza. Smjer navedenih kretanja moramo izmijeniti, a to možemo učiniti uvođenjem adekvatnih mjera", ističe Hrnjić.
Problem na koji su poljoprivrednici ukazivali je neisplaćivanje poticaja za poljoprivrednu proizvodnju zbog čega mnogi kasne sa proljetnom sjetvom i upozoravaju da će prinosi biti znatno manji.
Kako nam je ministar Hrnjić kazao u Službenim novinama je 26. aprila 2023. godine objavljen program novčanih podrški poljoprivrednicima, a zahtjeve je moguće podnijeti u roku od 30 dana od dana objave.
"Prvi zahtjevi za isplatu poticaja pristižu u ministarstvo i isti će biti odmah obrađeni i upućeni na isplatu. Kako zahtjevi budu pristizali odmah ćemo obrađivati i isplaćivati, nećemo čekati da se prikupe svi zahtjevi. Vjerujem da ćemo u narednih 15-tak dana isplatiti poticaje za dva kvartala. Svjesni smo da ovo kasno dolazi u odnosu na proljetnu sjetvu", kaže Hrnjić.
Program poticaja je, objašnava, kasno usvojen, a dodatni problem je što se u lancu dostavljanja dokumentacije nalaze još dva nivoa vlasti.
"U budućnosti moramo iznaći rješenja da se ove procedure ubrzaju i odrade na vrijeme. Prvi ispit ove Vlade, kad je u pitanju redovnost isplate poticaja, bit će jesenja sjetva. Iz iskustva znam da otkupljivači već 10-tog u mjesecu imaju obrađen otkup poljoprivrednih proizvoda jer imaju obaveze za PDV. Iznaći ćemo način da riješimo 'uska grla' u ovom proceduralnom lancu", navodi Hrnjić.
Razgovarali smo i o otkupnoj cijeni mlijeka i cijeni mlijeka na policama koja je u velikom raskoraku. Naime, otkupna cijena je oko 80 feninga, dok se litar na policama prodaje za 2,60 KM, što buni mnoge građane.
"Ne možemo površno gledati na odnos cijene sirovog mlijeka i gotovog proizvoda. Prerada mlijeka i proizvodnja mliječnih proizvoda je vrlo zahtjevan i složen proces. Mi smo razgovarali sa farmerima koji proizvode mlijeko i isti su nas obavijestili da mljekare idu u pravcu smanjenja otkupne cijene mlijeka. Za narednu sedmicu smo zakazali sastanak sa predstavnicima mljekarske industrije. Mi moramo pomiriti interese i jedne i druge strane jer su i jedni i drugi u nadležnosti ministarstva. Sve upućuje da se polako pojavljuju viškovi mlijeka u prerađivačkoj industriji. Ja dobro razumijem ove probleme. Zbog toga trpe i farmeri. Federacija se napokon mora uhvatiti u koštac sa ovim problemom", kaže nam Hrnjić.
Dodaje da će Ministarstvo imati konkretne prijedloge, a za rješenje očekuje podršku Vlade Federacije BiH.
Na kraju razgovora naglašava da se moramo izvući iz „zamke“ da razvoj poljoprivrede zavisi samo o poticajima. Osim toga, kaže i da se za napredak moraju usvojiti neke od uspješnih svjetskih praksi u oblastima poljoprivrede, a jedna od njih je digitalizacija rada u poljoprivredi.
"Naravno novac je važan, ali vidimo da Federacija svake godine izdvaja više novca za poljoprivredu, a rezultati ne prate ulaganja koja se izdvajaju kao poticaji poljoprivredi. Čak neke proizvodnje bilježe pad iako ove godine imamo rekordan budžet od 164 miliona KM. To nas upućuje na to da moramo nešto mijenjati. Moramo više ulagati u znanje, moderne tehnologije i infrastrukturu kako bi podigli produktivnost u proizvodnji, postigli niže troškove proizvodnje i tako postali konkurentni uvoznicima", zaključuje Hrnjić.
