{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Manjoo: Dok pokušavate nasilnike promijeniti žrtve i dalje trpe

F
5.11.2012. u 13:09
1
1
Manjoo: Dok pokušavate nasilnike promijeniti žrtve i dalje trpe
1
Bosna i Hercegovina ima dobru legislativu kada je u pitanju sprječavanje nasilja nad ženama, ali uspjeh tih zakonskih okvira onemogućen je zbog fragmentiranosti u zakonodavnim standardima i nedostatka koherentnosti među organima koji rade na implementaciji, zbog čega žene ne ostvaruju svoja građanska, politička, socijalna, ekonomska i kulturološka prava.
Ovo je danas na pres-konferenciji u Sarajevu kazala specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih nacija za pitanja nasilja nad ženama Rashida Manjoo, koja je prvi put boravila u višednevnoj službenoj posjeti BiH kada je razgovarala s predstavnicima vlasti, civilnog društva i predstavnicima udruženja žrtava.

Izrazila je stav da je puno ostvarivanje prava žena onemogućeno strukturom političkih institucija u zemlji i činjenicom da niti jedan organ na nivou države nema ovlasti da osigura adekvatnu provedbu obaveza u domenu međunarodnih ljudskih prava koje je država preuzela.

Pravosuđe ima presudnu ulogu u zaštiti prava i Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTV) ima mandat da nadgleda rad pravosuđa, ali nažalost, ističe Manjoo, njegove procjene, statistika i evaluacija su teško dostupni javnosti i nisu dio godišnjih izvještaja.

Žrtve su iznijele pritužbe na niske kazne koje se izriču počiniteljima, na izricanje zaštitnih mjera u zamjenu za krivične sankcije te da počiniteljima djela nasilja nije zabranjeno roditeljsko staranje nad djecom.

"Većina zaštitnih mjera nije u direktnom interesu žrtava, nego im je cilj promijeniti ponašanje počinitelja kroz savjetovanje ili liječenje bez djelotvornog osiguranja zaštitne sredine za žene žrtve nasilja i njihovu djecu", istaknula je.

Što se tiče institucionalnih reakcija na nasilje u porodici, Manjoo je izrazila zabrinutost zbog preovladavajućeg fokusa na pomirenje zbog čega se policija i centri za socijalni rad ne fokusiraju uvijek na najbolje interese žrtava, a u nekim slučajevima ovi organi imaju ulogu portira i ponekad su prepreka da žene budu sklonjene u skloništa.

Jedan od zaključaka jest i da je pristup žena socijalnoj zaštiti ograničen zbog nepostojanja homogenog sistema zaštite koji garantira jednak pristup resursima i uslugama u cijeloj zemlji. Zakoni o socijalnoj zaštiti su različiti u entitetima, a socijalne naknade nisu jedinstvene u svim općinskim i kantonalnim službama.

"Kada su u pitanju specifični slučajevi žrtava nasilja u porodici, Federacija BiH ih ne uključuje u korisnike i ovu odluku prepušta kantonalnim vlastima, a samo tri od deset kantona su odlučili da uključe žene kao posebnu kategoriju", naglasila je specijalna UN-ova izvjestiteljica.

Također, potcrtala je da su žrtve silovanja i mučenja u toku rata s kojima je razgovarala iskazale zabrinutost zbog činjenice da vrijeme prolazi, a pravda nije zadovoljena.

Primijetila je da se većina fokusira na nasilje u porodici, a smatra da je potrebno prepoznati i rješavati problem drugih oblika nasilja nad ženama i usvojiti specifične zakone koji će biti usmjereni na pitanja mobinga, seksualnog uznemiravanja, silovanja te nasilja nad ženama u institucijama.

Odgovarajući na pitanje novinara koliki broj žena žrtava silovanja tokom rata u BiH, Manjoo kaže da su predstavnici nevladinih organizacija govorili o podatku koji se kreće od 15.000 do 50.000 žena, ali na nivou države nema podataka o broju žrtava sekusualnog nasilja i osim toga takvi podaci se na nivou države i ne prikupljaju.

Nalazi do kojih je došla specijalna UN-ova izvjestiteljica za pitanja nasilja nad ženama Rashida Manjoo na sveobuhvatan način bit će predstavljeni u izvještaju koji ću u junu 2013. godine biti prezentiran Vijeću za ljudska prava Ujedinjenih nacija.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: