Ovo je danas na pres-konferenciji u Sarajevu kazala specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih nacija za pitanja nasilja nad ženama Rashida Manjoo, koja je prvi put boravila u višednevnoj službenoj posjeti BiH kada je razgovarala s predstavnicima vlasti, civilnog društva i predstavnicima udruženja žrtava.
Izrazila je stav da je puno ostvarivanje prava žena onemogućeno strukturom političkih institucija u zemlji i činjenicom da niti jedan organ na nivou države nema ovlasti da osigura adekvatnu provedbu obaveza u domenu međunarodnih ljudskih prava koje je država preuzela.
Pravosuđe ima presudnu ulogu u zaštiti prava i Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTV) ima mandat da nadgleda rad pravosuđa, ali nažalost, ističe Manjoo, njegove procjene, statistika i evaluacija su teško dostupni javnosti i nisu dio godišnjih izvještaja.
Žrtve su iznijele pritužbe na niske kazne koje se izriču počiniteljima, na izricanje zaštitnih mjera u zamjenu za krivične sankcije te da počiniteljima djela nasilja nije zabranjeno roditeljsko staranje nad djecom.
"Većina zaštitnih mjera nije u direktnom interesu žrtava, nego im je cilj promijeniti ponašanje počinitelja kroz savjetovanje ili liječenje bez djelotvornog osiguranja zaštitne sredine za žene žrtve nasilja i njihovu djecu", istaknula je.
Što se tiče institucionalnih reakcija na nasilje u porodici, Manjoo je izrazila zabrinutost zbog preovladavajućeg fokusa na pomirenje zbog čega se policija i centri za socijalni rad ne fokusiraju uvijek na najbolje interese žrtava, a u nekim slučajevima ovi organi imaju ulogu portira i ponekad su prepreka da žene budu sklonjene u skloništa.
Jedan od zaključaka jest i da je pristup žena socijalnoj zaštiti ograničen zbog nepostojanja homogenog sistema zaštite koji garantira jednak pristup resursima i uslugama u cijeloj zemlji. Zakoni o socijalnoj zaštiti su različiti u entitetima, a socijalne naknade nisu jedinstvene u svim općinskim i kantonalnim službama.
"Kada su u pitanju specifični slučajevi žrtava nasilja u porodici, Federacija BiH ih ne uključuje u korisnike i ovu odluku prepušta kantonalnim vlastima, a samo tri od deset kantona su odlučili da uključe žene kao posebnu kategoriju", naglasila je specijalna UN-ova izvjestiteljica.
Također, potcrtala je da su žrtve silovanja i mučenja u toku rata s kojima je razgovarala iskazale zabrinutost zbog činjenice da vrijeme prolazi, a pravda nije zadovoljena.
Primijetila je da se većina fokusira na nasilje u porodici, a smatra da je potrebno prepoznati i rješavati problem drugih oblika nasilja nad ženama i usvojiti specifične zakone koji će biti usmjereni na pitanja mobinga, seksualnog uznemiravanja, silovanja te nasilja nad ženama u institucijama.
Odgovarajući na pitanje novinara koliki broj žena žrtava silovanja tokom rata u BiH, Manjoo kaže da su predstavnici nevladinih organizacija govorili o podatku koji se kreće od 15.000 do 50.000 žena, ali na nivou države nema podataka o broju žrtava sekusualnog nasilja i osim toga takvi podaci se na nivou države i ne prikupljaju.
Nalazi do kojih je došla specijalna UN-ova izvjestiteljica za pitanja nasilja nad ženama Rashida Manjoo na sveobuhvatan način bit će predstavljeni u izvještaju koji ću u junu 2013. godine biti prezentiran Vijeću za ljudska prava Ujedinjenih nacija.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
