Izgubili mandate u Skupštini Posavskog kantona nakon što su sabrani dopisni glasovi
Ukupno 77.000 birača prijavljeno je za dopisno glasanje izvan Bosne i Hercegovine, od toga 1.825 birača iz Orašja. Klix.ba je ranije pisao da ih je iz ovog "središnjeg mjesta politike HDZ-a BiH" najmanje 150 mimo njihovog znanja i volje prijavljeno za glasanje putem pošte.
Iako je teško utvrditi kako su dopisni glasovi utjecali na ostvarene izborne rezultate većih stranaka, u malim političkim subjektima, poput Posavske stranke, su stvari jasne: Mario Ćošković i Luka Lucić su nezasluženo (?) osvojili mandate u Skupštini Posavskog kantona.
Stojanović i Sušilović bili na vrhu liste
Anđelko Stojanović i Ninoslav Sušilović osvojili su najviše glasova na listi Posavske stranke za Skupštinu Posavskog kantona dok nisu sabrani dopisni glasovi pristigli iz inozemstva. Stojanović je prvobitno imao 391 glas ili 41,16 posto, a Sušilović 349 glasova ili 36,74 posto.
Kad su sabrani dopisni glasovi, Centralna izborna komisija BiH mandate je dodijelila Mariju Ćoškoviću i Luki Luciću. Ćošković je, naprimjer, imao 119 osvojenih glasova, odnosno 12,53 posto, da bi u konačnici, nakon sabranih dopisnih glasova, dobio ukupno 460 glasova, odnosno 34,38 posto. Drugim riječima, izborni rezultat se u potpunosti promijenio.
Indikativno je također da je Mato Rošić, prije nego što su sabrani dopisni glasovi, imao 117 osvojenih glasova ili 12,32 posto, da bi naposljetku završio treći na listi s osvojenih 451 glas ili 33,71 posto. Nažalost ili nasreću, kako za koga, Rošić nije dobio mandat u Skupštini Posavskog kantona.
"Outsideri" u Posavskoj stranci
Mario Ćošković i Luka Lucić su, kako saznajemo, bivši vijećnici HDZ-a 1990 u Općini Domaljevac-Šamac. Općinsko vijeće Domaljevac-Šamac prošlo je kroz turbulentan period, nakon što se promijenila većina i nakon što je pokrenut postupak smjene načelnika.
Ćošković i Lucić nisu bili zadovoljni kao vijećnici, stoga im je bila prijeko potrebna nova stranka da bi se kandidovali na Općim izborima. U stranačkoj centrali Posavske stranke su naveli da im je kandidatura potrebna da im biračko tijelo, odnosno podrška koju imaju, "ne bi lapila".
Podsjećamo, bosanskohercegovačka dijaspora bila je glavna ciljna skupina za zloupotrebe na proteklim izborima pa su se imena i prezimena dijasporaca nevoljko našla na spiskovima birača za glasanje putem pošte, sa adresa iz Hrvatske i Srbije.
Upravo to je predstavljalo najveći problem Centralnoj izbornoj komisiji BiH, jer nisu imali načina da otkriju prevare vezane za zloupotrebu onih birača koji ne izlaze na izbore, a što su nezainteresovani za glasanje u matičnoj zemlji.
No, osim dijaspore su za dopisno glasanje prijavljeni i građani koji žive u Bosni i Hercegovini, a na spisku se nalazilo ukupno 77 hiljada birača. Na izborima 2014. godine bilo ih je prijavljeno, usporedbe radi, tek nešto više od 40 hiljada.
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
