Intervju / Edward Ferguson: Sve dok je u BiH politika ispred ekonomije investitori će birati druge zemlje
Ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije nedavno je objavilo kako će Fergusona zamijeniti Matthew Field koji se britanskom uredu za vanjske poslove pridružio 2003. godine. Razgovor s amabasadorom Fergusonom započeli smo o iskusnom diplomati koji će ga zamijeniti.
Šta možete reći o vašem naslijedniku, gospodinu Matthewu Fieldu? Planirate li mu dati nekoliko savjeta?
Matthew je diplomata s velikim iskustvom i dobro poznaje ovaj region jer je radio u Zagrebu i Skoplju, a i u Sarajevu, tako da mislim da ga neću trebati puno savjetovati. Siguran sam da će, kada preuzme dužnost u augustu, odlično raditi ovaj posao.
Špekuliše se da Velika Britanija od marta neće finansirati savjetnike u kabinetima entitetskih premijera. Da li je ovo tačna informacija i šta je razlog tome?
Vlada Ujedinjenog Kraljevstva je finansirala rad stručnih savjetnika u kabinetima premijera oba entiteta i u kabinetu predsjedavajućeg Vijeća ministara gospodina Zvizdića. Taj projekt, kako je i planirano, završava u martu. Mi smo veoma zadovoljni rezultatima rada savjetnika. Oni su zaista napravili veliku razliku u polju modernizacije zakona o radu, zatim u rješavanju određenih pitanja u vezi s javnim preduzećima koja posluju s gubitkom, kao i u poboljšanju poslovne klime u BiH. Razmotrit ćemo mogućnost pokretanja sličnog projekta čim se formiraju nove vlade nakon izbora u oktobru.
Britanski ministar vanjskih poslova jasno je kazao kako nije zadovoljan napretkom u BiH. Kako komentarišete izjave bh. političara koji poručuju kako su "prezadovoljni" urađenim poslom i kako je životni standard građana poboljšan?
Ministar vanjskih poslova je rekao da je puno toga postignuto nakon pokretanja britansko-njemačke inicijative 2014. godine. Naprimjer, vaše banke su stabilnije, penzioni i zakoni o radu su ažurirani, povećana je stopa zaposlenosti, a stope izvoza su rekordno visoke. Baš ove sedmice su predati odgovori na Upitnik o članstvu u EU predsjedniku Junckeru. Važno je da se ti uspjesi prepoznaju. Ali, ministar vanjskih poslova je također rekao da je postignut manji napredak od očekivanog. Znatno se kasni u implementaciji velikog broja reformi, ekonomski rast se ne povećava dovoljno brzo da bi doveo do promjena u životima velikog broja ljudi. Stopa rasta je između dva i tri posto, a treba biti šest posto da bi se počela smanjivati razlika u životnom standardu u ovoj zemlji u poređenju s evropskim. Vjerujem da se to može postići napornim radom i zato je važno da se izbori održe u oktobru i da se rezultati bez zadrške implementiraju, tako da nove vlade mogu brzo početi raditi.
Podržava li Velika Britanija zahtjeve HNS-a u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH. Koliko je isplativo da dugoročno uvodimo dodatne oblike diskriminacije zbog kratkoročnih ciljeva?
Mi podržavamo napore koje SAD i EU ulažu u omogućavanju razgovora između političkih stranaka u BiH te u pronalaženju rješenja koje će predstavljati prihvatljiv omjer ljudskih i demokratskih prava građana BiH, kao i adekvatnu zastupljenost. Ne možemo i nećemo prihvatiti bilo koje prijedloge koji vode ka diskriminaciji na osnovu vjere, etničke pripadnosti ili prebivališta. Ne želimo nove jednostrane prijedloge. Važno je da se stranke okupe te da s uvažavanjem i razumijevanjem različitih stavova, iskreno i hitno rade na pronalaženju prihvatljivog rješenja.
Kakav je vaš stav u vezi s plaćama uposlenika u javnom sektoru u BiH i generalno bh. političara? Naime, političari u BiH mjesečno zarađuju osam puta više od zaposlenog u realnom sektoru.
Nisam u poziciji da komentiram koja je plaća primjerena. Ali, uopćeno, jasno je da je ekonomija Bosne i Hercegovine neravnomjerno raspoređena. Javni sektor u ovoj zemlji je prevelik i preskup te predstavlja veliki teret za privatni sektor jer poslovni subjekti moraju plaćati velike doprinose. A, samo privatni sektor može dovesti do održivog ekonomskog rasta i otvaranja radnih mjesta onim tempom koji je potreban ovoj zemlji. Posljednjih godina postignut je značajan napredak. Naprimjer, broj javnih preduzeća u FBiH se smanjio i sada posluju s dobitkom. Ali, još puno toga treba uraditi da se podstakne dinamika i kreativna energija poslovanja. To je bila sama srž ideje koja je izrodila reformsku agendu - rebalans ekonomije s postojećih sponzorskih mreža u javnom sektoru na privatni sektor koji se oslanja na sopstvena postignuća. Vidjeli smo određene pomake, ali još uvijek puno toga treba uraditi.
Koliko je BiH zanimljiva lokacija za ulagače iz Velike Britanije? Ima li na vidiku nekih konkretnih investicijskih projekata britanskih kompanija u BiH?
Nema sumnje da bi direktna ulaganja iz Ujedinjenog Kraljevstva u Bosnu i Hercegovinu mogla biti veća, ali je činjenica da smo mi i sada među deset najvećih investitora u posljednjih deset godina, a 2016. godine smo bili četvrti najveći investitor, nakon Hrvatske, Austrije i Holandije. Ambasada je povezana s blizu 120 britanskih kompanija koje posluju u različitim sektorima u BiH i svjedočimo ulasku britanskih robnih marki na vaše tržište. Naprimjer, Jaguar Land Rover je otvoren prošle godine i vrlo uspješno posluje. Naravno, kao što je naš ministar vanjskih poslova rekao tokom posjete prošlog aprila, mi želimo da produbimo naše trgovinske veze s BiH. A, koje su to glavne prepreke u tom nastojanju? Pa, veliki broj investitora prvo pogleda izvještaj Svjetske banke o lakoći poslovanja, a to je depresivno štivo. BiH je na 175. mjestu na svijetu po lakoći pokretanja nove kompanije, što je uglavnom vezano za vaš komplikovan sistem vlasti, ali i za neefikasne procese. Naprimjer, u Ujedinjenom Kraljevstvu su skoro sve procedure vezane za poslovanje digitalizovane. Kompanije i poslovni subjekti se također žale na široko rasprostranjenu korupciju i na činjenicu da je zakonski sistem za rješavanje komercijalnih sporova spor, skup i nepredvidiv.
Ujedinjeno Kraljevstvo je počelo investirati znatna sredstva kako bi se neki od ovih problema riješili. Rezultati su već vidljivi na lokalnom nivou, naprimjer, u Kantonu Sarajevo, gdje je procent registracije novih poslovnih subjekata porastao za 15 posto. Sada radimo na uvođenju online sistema registracije poslovnih subjekata u cijeloj BiH. Nadamo se da ćemo od iduće godine vidjeti poboljšanje poretka Bosne i Hercegovine na listi Svjetske banke. Međutim, na kraju dana, poboljšanje poslovne klime je samo dio šire slike. Prvo pitanje svakog investitora se odnosi na političku stabilnost. Sve dok političari ne počnu raditi i govoriti s više odgovornosti te stavljati ekonomiju ispred politike, investitori će birati druge adrese za svoja ulaganja.
Očekujete li da će Opći izbori 2018. donijeti promjene u BiH? Kakav lider ili lideri su potrebni našoj zemlji?
Prema sadašnjem stanju, izgleda da će biti veliki izbor, a i nove stranke su formirane. Nije na meni da govorim za koga građani trebaju glasati. Mi smo spremni da radimo sa svima koji su spremni razvijati pozitivnu reformsku agendu. Ali, da ponovim, ono što je naš ministar vanjskih poslova rekao prije nekoliko sedmica - od građana tražimo da se odupru govorima koji vode ka podjelama i da jasno stave do znanja da će odluka o njihovom glasu u oktobru zavisiti od napora koje lideri ulažu u izgradnju bolje i sigurnije budućnosti ove zemlje. Važno je glasati. Ako ne izađete na izbore, glasate za status quo.
Za kraj, recite nam po čemu ćete najviše pamtiti Bosnu i Hercegovinu?
Najviše po ljudima. Upoznao sam puno toplih i darežljivih ljudi u ovoj zemlji. Pamtit ću i prelijepe krajolike. Vi imate toliko toga za ponuditi. Tokom našeg boravka u ovoj zemlji, mi smo bili na raftingu na Uni i Neretvi, plivali smo u Plivskom i Jablaničkom jezeru, popeli se na Treskavicu, Bukovik i Krvavac, skijali na Jahorini i Bjelašnici i upoznali bogatu historiju Sarajeva, Jajca i Stoca. Ovo je zaista nevjerovatna zemlja!
