Srednjovjekovna baština
117

Dobro je što se Čajničko evanđelje vratilo u BiH, no zanemarene su državne institucije

B. H.
Foto: Facebook/Erma Ramić-Kunić
Foto: Facebook/Erma Ramić-Kunić
Nakon restauracije u Beogradu, Čajničko evanđelje se vratilo u našu zemlju te će sutra biti zvanično izneseno i predstavljeno u Čajniču na liturgiji koju će predvoditi mitropolit dabrobosanski Hrizostom.
U saopćenju ministarstva za vjeru RS-a navodi se da će evanđelje biti prezentovano tokom liturgije koja će početi sutra u 9 sati. Dodaju da će samim tim biti "opovrgnute tvrdnje" da evanđelje ukradeno ili da je neovlašteno izneseno, dodavši da je sve urađeno po odobrenju Srpske pravoslavne crkve i po propisima nadležnih vlasti.

Pozivaju se i na Aneks 8. član 5. Dejtonskog mirovnog sporazuma, prema kojem je entitet, na čijoj teritoriji se nalazi nacionalni spomenik, nadležan za poduzimanje odgovarajućih pravnih, naučnih, tehničkih, administrativnih i finansijskih mjera potrebnih radi zaštite, konzerviranja, prezentacije i sanacije nacionalnih spomenika.

U Aneksu 8. se zaista navodi pometnuta odredba, no zanemaruje se činjenica da je za svako premještanje ili izmještanje nacionalnog dobra BiH potrebno odobrenje Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, koja je upravo u Dejtonu propisana kao tijelo na nivou cijele države.

Komisija u svom odobrenju za privremeno iznošenje nacionalnog spomenika iz Bosne i Hercegovine utvrđuje sve uslove pod kojima se to iznošenje može izvesti, rok za povratak dobra u zemlju, kao i zaduženja pojedinih organa i institucija na obezbjeđenju tih uslova, te o tome obavještava entitetsku vladu, nadležnu sigurnosnu službu, carinsku službu Bosne i Hercegovine i javnost.

Dva člana Komisije, Faruk Kapidžić i Zoran Mikulić su nakon nestanka evanđelja obavijestili sve nadležne organe i institucije, no treći član komisije Anđelina Ošap Gaćanović je u više navrata inisistirala da je Čajničko evanđelje isključivo pitanje Srpske pravoslavne crkve, iznoseći neutemeljene tvrdnje o "nepostojanju bosanskohercegovačkog naslijeđa".

U januaru ove godine Vlada RS-a je tražila da se ukine odluka o proglašenju Čajničkog evanđelja nacionalnim spomenikom. Kao argumentaciju za ukidanje pozivali su se sitničarske pravopisne greške poput pisanja SPC malim slovima, ali i da je odluka da se evanđelje pozicionira u okrilje Crkve bosanske "poništenje stava da je riječ o rukopisu srpske redakcije".

Pozitivno je što se nakon svega Čajničko evanđelje, kao jedini pisani spomenik Crkve bosanske na tlu BiH, vratilo u našu zemlju, no ponovo su zanemarene institucije i propisi države Bosne i Hercegovine. Evidentno je da vladajuće strukture u RS-u i na ovaj način žele da minimiziraju ulogu državnih institucija, a to posebnu težinu ima kada se radi o nacionalnom dobru koje dolazi iz vremena kada je i nastajala državnost naše zemlje.