{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Borba protiv diskriminacije: Organizacija NDC ujedinjuje "dvije škole pod jednim krovom"

12.3.2017. u 08:03
70
68
Borba protiv diskriminacije: Organizacija NDC ujedinjuje "dvije škole pod jednim krovom"
70
Podijeljeno, nacionalno obrazovanje jedan je od najvećih problema u Bosni i Hercegovini, famozne "dvije škole pod jednim krovom", ali i potpuno fizički odijeljene nacionalne škole grade još veće podjele u bh. društvu. Mostarska organizacija Nansen dijalog centar (NDC Mostar) već drugu godinu u Stocu i Prozor/Rami implementira projekat integrativnog obrazovanja spajajući na zajedničkim časovima djecu iz škola pod bosanskim i hrvatskim nastavnim planom i programom, te tako kreira jedan potpuno novi obrazovni narativ oslobođen podjela.
U novembru 2014. godine, Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine presudio je da su "dvije škole pod jednim krovom" diskriminirajuće i naredio provedbu integracije unutar obrazovnih institucija. Međutim, reforma je bila i još uvijek je spora zbog više razloga, kao što su: duboko podijeljen obrazovni sistem koji obuhvata 13 ministarstava obrazovanja, stajalište školskih administracija i općinskih vlasti kako je podijeljeno obrazovanje jedino rješenje za sprečavanje međuetničkih sukoba između učenika, nedostatak kvalitetnih programa i resursa, kao i činjenica da učitelji često nemaju potrebne vještine i iskustva da se nose s izazovima međuetničke netolerancije.

U FBiH 34 "dvije škole pod jednim krovom", a i ostale nisu bolje



U prošloj godini 34 škole u Federaciji BiH svrstane su u grupu "dvije škole pod jednim krovom", pohađaju ih između tri i četiri hiljade učenika, koji uče iz različitih nastavnih planova i programa, sastavljenih od različite književnosti, historije, kulture i drugih predmeta. Pored već stigmatiziranih takvih škola, bez mnogo pažnje prolaze i ostale škole, koje rade na različitim nastavnim planovima i programima, a ne uključuju niti fizički kontakt djece iz drugih etničkih zajednica. Takav obrazovni model vuče korijene još iz rata, a predstavlja gorući problem Bosni i Hercegovine te je evidentno da se izuzetno negativno odražava i na budućnost ove zemlje.

Projekat se realizira u tri, odnosno šest škola



Samo šest škola, odnosno tri kako ih se naziva "dvije škole pod jednim krovom" dio su projekta Nansen integriranog obrazovanja. Dvije su to škole u Stocu, osnovna i srednja, te osnovna škola u Prozor/Rami. Druga je godina projekta o kojem mnogi i ne znaju, a koji se s dosta uspjeha realizira. Koliki je njegov značaj, makar na simboličnoj ravni, zaključuje se kroz činjenicu da je jedini u našoj državi.

Djeca pored svoja klasične nastave, jednom sedmično druže se i rade s vršnjacima iz škole s kojom dijele prostor, a od koje su podijeljene naoko nevidljivim, a ipak prisutnim administrativnim i političkim barijerama. Svaka od šest škola obuhvaćena je jednim odjeljenjem. U Stocu su to treći razredi osnovne škole, u Prozor/Rami peti, jedni rade na ekološkim temama, drugi na društvenim pod radnim nazivom "Ja i drugi". Osim učenja u opuštenoj atmosferi i na načine koji su kreativniji nego što je klasično naše institucionalno obrazovanje, osnovni cilj je omogućiti djeci interakciju s vršnjacima različitog etničke pripadnosti.

Jednom sedmično zajednički čas



Ekipa Klix.ba portala tako je jednog petka krenula u Stolac s Vanesom Galić, Gordanom Aničić i Vernesom Voloderom iz Nansen dijalog centra iz Mostara, da se na licu mjesta uvjeri kako taj jednostavni, a za našu zemlju revolucionarni projekat izgleda u praksi.

"NDC postoji od 2001. godine, ali se konkretnim obrazovanjem bavimo zadnjih deset godina. Trebalo je dosta ranijih koraka, da bismo došli do ovog nivoa, koji za nas predstavlja zaista ozbiljan iskorak i stvarnu integraciju bar jednog malog dijela djece iz podijeljenih škola, iako nije manje podijeljen niti cijeli naš obrazovni sistem", govori nam Vernes dok se vozimo prema Stocu.

Na početku su bile predrasude



NDC Mostar dugi niz godina prisutan je u stolačkim školama, rađeni su projekti posebno sa srednjoškolcima, medijske radionice, putovanja.

"Na početku ovog projekta integrativnog obrazovanja imali smo standardne probleme predrasuda, ali to smo relativno lako savladali, više nam je energije trebalo da savladamo tehničke i organizacijske probleme. Djeca idu u škole pod jednim krivom, ali je sve drugo odvojeno, jako je teško bilo pronaći vrijeme kad su obje grupe u školi, da ne ometamo njihovu redovnu nastavu, kako uskladiti naš čas s prevozom učenika, kako pronaći slobodnu učionicu", govori nam Voloder, te posebno naglašava da su početnu rezerviranost nakon prvih nekoliko sedmica obično zamjenjivali izrazi odobravanja i komplimenti.

Organizatori projekta specijalno su obučili implementatore iz nastavnog kadra škola koje su dio projekata, roditelji su mogli slobodno prijaviti djecu i sve je rađeno na dobrovoljnoj osnovi.

Djeca i nastavnici sretni da su dio projekta



U stolačkoj osnovnoj školi zatičemo veselu grupu mališana iz trećih razreda koji cijele školske godine rade na temama "Ja i drugi". S njima su i njihovi nastavnici, obučeni implementatori ovog projekta Ina Eminović i Goran Bošković koji ne skrivaju zadovoljstvo što su dio ovog projekata.

"Svima nam je drago što se ovo baš realizira u našoj školi i što smo mi ti koji radimo s djecom na jednom ovakvom projektu. Znamo da se s ove mrtve tačke treba krenuti, te da djeca zaslužuju normalnije okruženje za rast i obrazovanje", govori nam Ina.

Bilo je rezerve na početku, ali je zadugo.

"Djeca su se u početku držala svojih prijatelja iz odijeljenja, ali su se brzo uklopili, upoznali i krenuli u igru i učenje. Nakon par časova nacionalne podijele, zamijenile su one da se grupiraju na dječake i djevojčice, što je korak naprijed u njihovoj integraciji", prisjeća se prvih časova Goran.

Djecu su ovaj čas radila na temama sukoba i rješavanja istog na normalne i poželjne načine, a znajući da je na času i novinarska ekipa, djeca su drugi dio časa bili mali novinari, te pisali tekst za školske novine na temu sukoba koji su upravo riješili. Projekat se radi po najmodernijim didaktičkim metodama i djeci, a i nama koji smo ga posmatrali prošao je veoma brzo.

Integrativno je zapravo normalno obrazovanje



Poslije čitanja napisanih tekstova i završne igre, zvono je kao i na svim drugim časovima, pa i ovom posebnom, integrativnom stolačkom, značilo kraj. Djeca su razdragano otrčala prema izlazu i odmoru ili novim obavezama.

"Efekti ovakve nastave su izuzetno pozitivni i višeslojni. Učenici poslije ovih časova i na klasičnim časovima žele imati šareniju i opušteniju nastavu kao što je ova, postižu bolje rezultate, ali i njihova socijalna interakcija je sigurno mnogo bolja. Integrativno obrazovanje nije samo sebi svrha, cilj je stvoriti bolje ljude, a naše klasično obrazovanje nažalost zbog mnogo puta iskazanih problema, nije tome doraslo", govori nam Vernes Voloder, projekat menadžer NDC Mostar, te dodaje da projekat ne bi bio moguć bez podrške resornog kantonalnog ministarstva.

Cilj je da ovo postane pravilo, a ne izuzetak



Organizatori naravno ne namjeravaju stati na ovome.

"Cilj je za naredne godine obuhvatiti još više škola, više razreda i ovih današnjih stotinu učenika višestruko povećati, doći i u neke druge općine, kantone, integrisati, ovako spojiti i udaljene jednonacionalne škole. Iskreno, nama to nije skriveni cilj, želimo pokazati da ovaj model zajedničkog rada i učenja treba da bude prihvaćen od svih", zaključuje Vernes Voloder.

Prvu fazu projekta podržali su norveško Ministarstvo vanjskih poslova, dok su sadašnje aktivnosti financijski podržali Ambasada SAD u BiH, Fond otvoreno društvo BiH te Balkanski fond za demokratiju.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Ima li Hrvatska pravo graditi Pelješki most?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: