{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Jubilej pjesničkog velikana: Mak Dizdar na stogodišnjicu svog rođenja dobija "novi život"

13.10.2017. u 12:34
6
7
Jubilej pjesničkog velikana: Mak Dizdar na stogodišnjicu svog rođenja dobija "novi život"
6
Jubilarna, stota godišnjica rođenja Maka Dizdara predstavljala je sjajnu priliku za fokusiranje pažnje bosanskohercegovačke pa i regionalne javnosti i institucija na život i djela ovog izuzetno značajnog pjesnika, koja su ipak nedovoljno poznata i priznata.
Fondacija "Mak Dizdar" je uz saradnju Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine i Bošnjačkog instituta - Fondacije Adila Zulfikarpašića uspjela učiniti mnogo više nego što je to u današnjoj Bosni i Hercegovini, u ovakvim prilikama, uobičajeno.

Stogodišnjica rođenja Maka Dizdara do sada je obilježena u Zenici, Gradačcu, Mostaru, Stocu, Banjoj Luci, Novom Pazaru, Splitu, pa čak i u dalekoj Džakarti, dok su, u ovom trenutku, već i dogovoreni događaji u Brčkom, Zagrebu, Bihaću i Oslu.

Centralne manifestacije planirane su tokom iduće sedmice u Sarajevu, na sam dan ili ubrzo nakon dana rođenja Maka Dizdara.

"Prva manifestacija je na sam dan rođenja Maka Dizdara, 17. oktobra, kada će u Historijskom muzeju BiH biti predstavljena izložba "Mak Dizdar: prvih stotinu godina" i Fragmenati spomenika Maku Dizdaru. Isti dan će biti održana svečana akademija i muzički teatar u Narodnom pozorištu (pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića), premijera filma Mak autora Amarilda Gutića. Osim toga, organizirali smo i program Sarajevskih dana poezije posvećen Maku Dizdaru, promociju posebnog broja Preporodovog Journala posvećenog Maku Dizdaru, a u konačnici ćemo održati četverodnevnu naučnu konferenciju posvećenu Makovom životu i naučnom i pjesničkom djelu", rekao je Gorčin Dizdar, predsjednik UO Fondacije "Mak Dizdar".

Odgovornost prema Makovom djelu



Austrijska kompozitorica i umjetnica bosanskohercegovačkih korijena Belma Bešlić-Gál, koja potpisuje režiju svečane akademije i muzičkog teatra, rekla je da prvenstveno osjeća odgovornost i određeno strahopoštovanje prema veličini Makovog lika i djela, koje ovaj događaj treba da reflektuje.

"Kada sam razmišljala o mogućnostima koncipiranja tog umjetničkog programa, bila sam svjesna činjenica da ova tačka mora biti esencija Makovog esejskog izražaja, odnosno mog subjektivnog poimanja toga. Ova svečanost fragment je značaja koje jedan ovakav jubilej, kao i samo Makovo naslijeđe, imaju za našu zemlju i naše ljude. Izgubljeni i zameteni historijskim olujama, zaslijepljeni i otrovani dnevnopolitičkim previranjima, moramo ponovo naučiti da slušamo pouke davnih vremena koje je Mak kanalisao svojim pjesmama, pokušavajući da nas poduči o Bosni kakva je bila, kakva jeste i, najbitnije, kakva treba biti", rekla je Bešlić-Gál za Klix.ba.

Izložba "Mak Dizdar: prvih stotinu godina" realizirana je u saradnji s Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u čijoj arhivi se nalazi najveći dio zaostavštine Maka Dizdara. Mnoštvom slika, dokumenata i originalnih predmeta, izložba prikazuje djelo Maka Dizdara u širem kontekstu vremena u kojem je ono nastajalo.

"Ne smijemo zaboraviti da samom Maku ne treba potvrda njegove važnosti, ali nama ostalima treba svijest i o njegovoj i o našoj vlastitoj vrijednosti. To se između ostalog postiže i spomeničkom kulturom i nadam se da ću ovim spomenikom (p)ostaviti dostojan kamenzapis o Maku koji može pomoći boljem razumijevanju njegovih promišljanja o čovjeku, svijetu, prošlosti, baštini, a ujedno ukazivati na značaj Makove misli u kontekstu savremenog društva", rekao je autor izložbe Addis Fejzić koji će izradom spomenika postaviti konačnu i trajnu potvrdu značaja Maka Dizdara za bosanskohercegovačku kulturu.

Spomenik je zamislio kao "fragmentiranu cjelinu", odnosno kompoziciju koja se satoji od više elemenata.

"Za sada je pripremljen jedan dio 'fragmenata' - to su manje kamene forme koje odmilja zovem 'bonsai stećci'. Naredne godine bih trebao realizirati i finalnu veliku Makovu figuru. Sve forme u ovoj konstelaciji predstavljaju metaforu za bosanskohercegovačko kulturno-historijsko naslijeđe. Sam Mak je alegorija koja stoji kao most između različitosti – most koji nam može pomoći da različitosti razumijemo i da ih uvažavamo", naglasio je Fejzić.

Brojni planovi u narednom periodu



Iako su uspjeli realizirati impresivan broj projekata, ipak preostaje još dosta toga što planiramo uraditi u budućnosti.

"Najprije, tu je dugoročno najvažniji element ovog projekta, a to je pripremanje Kritičkog izdanja sabranih djela Maka Dizdara. Iako je za ovaj projekt osigurana adekvatna intelektualna, instutucionalna i finansijska podrška, njegovu realizaciju spriječio je jedan od nasljednika Dizdarovih autorskih prava, koji se iz nama nepoznatih i naizgled sasvim sebičnih razloga protivi ovom projektu. Potom, tu je i ideja reaktivacije 2012. godine osnovane, a potom 'zaboravljene' nagrade Grada Sarajeva za najbolje pjesničko djelo na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom jeziku Slovo Makovo/Mak Dizdar. Radi preokupiranosti organizacijom ostalih elemenata stote godišnjice rođenja Maka Dizdara, nažalost nismo uspjeli realizirati ovu ideju, ali se nadamo da će gradonačelnik Abudlah Skaka u idućem periodu pokazati interes za njega. Konačno, naša velika želja jeste uspostavljanje stalne izložbe/muzeja posvećenog Maku Dizdaru u Sarajevu, gradu u kojem je proveo najveći dio svog života. Iako imamo potpunu podršku Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, u kojem se čuva najveći dio Makove zaostavštine, ova ideja za sada je samo neostvarena želja", rekao je Dizdar.

Na priređivanju "Sabranih djela Maka Dizdara" radi profesor Sanjin Kodrić, koji je priredio "Autentično i definitivno izdanje Kamenog spavača", a koji je u razgovoru za naš portal rekao kako su takvi projekti uobičajeni u kulturama koje imaju razvijeniju tradiciju književnohistorijskih i tekstoloških proučavanja.

"U našoj književnoj historiografiji tekstološka tradicija je veoma slaba, gotovo nepostojeća, kod nas se ovakvo što dešava tek sad, na 100. godišnjicu rođenja pisca. Mi, također, nemamo ni razvijenu tradiciju objavljivanja drugih vrsta reprezentativnih izdanja, a posebno ne kritičkih kao posebne vrste naučnih izdanja, pa je Dizdarev veliki jubilej bio povod i za izradu kritičkog izdanja sabranih djela Maka Dizdara. Ovaj projekt još uvijek je u toku, a trebao bi predstaviti cjelinu Dizdarevog književnog i publicističko-naučnog djela, dakle ne samo autorovu poeziju već i sav ostatak Dizdarevog rada, uključujući i dosad neobjavljenu piščevu rukopisnu ostavštinu. Jer, Dizdar nije bio samo pjesnik, odnosno istinski pjesnički bard, već i pripovjedač, čak i romansijer, ali i dramski pisac te vrstan proučavalac bosanske pisane i književne baštine, prije svega bosanskog srednjovjekovlja", rekao je Kodrić.

Istakao je kako se na ovaj način otvaraju nove mogućnosti za razumijevanje ukupnog djela, odnosno nove mogućnosti njegovog čitanja te naučnog proučavanja.

"Dizdar na 100. godišnjicu svog rođenja dobija, metaforički govoreći, novi život ili dodatni poticaj za trajno prisustvo u našoj književnosti i kulturi. To je ono najmanje što dugujemo književnoj i kulturnoj veličini kakva je Mak Dizdar", poručio je Kodrić.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Hoćete li gledati novu "Audiciju"?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: