Ustajete svaki dan u drugo vrijeme? Studija otkriva kako to utječe na depresiju i anksioznost
Istraživači su koristili podatke iz studije pokrenute 2020. godine, u kojoj je oko 23.000 odraslih nosilo pametne prstene Oura. Prsten je praćen da bi se provjerilo mogu li nosivi uređaji otkriti rane simptome COVID-19. Iz podataka o spavanju izračunali su indeks redovnosti sna na skali od 0 do 100, gdje viši rezultat znači ustaljeniji ritam.
Rezultat u rasponu od 80 do 89 odgovara odlasku na spavanje i buđenju u otprilike istom jednosatnom razmaku svaki dan, recimo lijeganju između 22 i 23 sata i ustajanju između 6 i 7 sati. Rezultat od 70 do 79 znači razmak od oko dva sata.
Učesnici s malo ili nimalo simptoma anksioznosti i depresije imali su prosječan rezultat 84. Kod onih s teškim simptomima depresije prosjek je bio 75, a kod onih s teškom anksioznošću 79. Istraživači su utvrdili i vezu između manje redovnog sna i češćeg osjećaja usamljenosti. Podaci o mentalnom zdravlju zasnivaju se na upitnicima koje su popunjavali sami učesnici.
Glavna autorica studije Ashley Mason, stručnjakinja za san s odjela za psihijatriju UCSF-a, poručila je da ljudi trebaju biti što redovniji sa spavanjem. Prema njenim riječima, ne treba svima osam sati sna, a ustaljen raspored je vjerovatno važniji.
"Prestanite opsjedati osam sati", rekla je Mason.
Ona nepravilno spavanje poredi s džet-legom: ko se jedan dan budi u 7, a drugi u 10 sati, sam sebi izaziva vremensku razliku bez putovanja, a koliko mu to šteti često primijeti tek kad promijeni naviku.
Rafael Pelayo, specijalista za san sa Stanforda, istakao je da redovno vrijeme spavanja i buđenja pomaže da i obroci, fizička aktivnost i druženje ostanu u ritmu, što stabilizira tijelo i mozak. Joshua Sternbach iz Sutter Healtha redovnost sna opisuje kao treći oslonac zdravog spavanja, uz količinu i kvalitet.
Autori upozoravaju da veza ide u oba smjera. Neredovan san može pogoršati mentalno zdravlje, ali i depresija i anksioznost otežavaju ustaljen ritam. Osoba s anksioznošću može odgađati spavanje da ne bi razmišljala u krevetu, a osobi s depresijom može biti teško ustati svaki dan u isto vrijeme. Stručnjaci dodaju i da pretjerano praćenje sna može izazvati dodatnu anksioznost i tako ga dodatno pogoršati.
Ipak, kako kaže Pelayo, ustaljen raspored spavanja je cilj koji je moguće postići, a kome to teško ide, na raspolaganju su i lijekovi i druga pomoć.