{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Veza stara 600 godina: Kult ispijanja kafe u BiH mnogo je više od navike

30.4.2016. u 18:48
317
186
Veza stara 600 godina: Kult ispijanja kafe u BiH mnogo je više od navike
317
Veza stara 600 godina: Kult ispijanja kafe u BiH mnogo je više od navike
Bosanci i Hecegovci gaje posebnu vezu s kafom i ispijanjem popularnog tamnog napitka koji je postao mnogo više od navike u našoj zemlji.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
U svojoj knjizi "Kafa - magični napitak", autor Raif Čehajić, penzionisani novinar i publicist iz Sarajeva, piše kako je kafa nacionalni napitak u BiH, te kako je sastavni dio života, rada, odmora i svakodnevnih navika, kako u najelitnijim krugovima, tako i među najsiromašnijim porodicama.

Na osnovu ljubavi koju Bosanci i Hercegovci gaje prema kafi, neko bi mogao pomisliti kako smo lideri u njenoj potrošnji. Ipak, to nije tako - daleko prije nas su Amerikanci, Finci, Francuzi i Italijani.

Autor navodi kako je pojava kafe u Bosni i Hercegovini u neposrednoj vezi s dolaskom Osmanskog carstva na ove prostore. Poznato je da su Turci u osvajanje Balkana krenuli 1353. godine, a sa slamanjem Bosne 1463. godine u nju donose kafu, pa i običaje u njenom ispijanju.

U BiH najomiljenija tradicionalna kafa



"Fildžan i turska kafa, koji su se zadržali sve do danas, potiču pravo iz tog perioda. Iz fildžana se u Bosni i Hercegovini uvijek sa kockom šećera pila turska kafa (kasnije nazvana bosanska kafa), često i s rahatlokumom. I danas su u našoj zemlji, uprkos navali espresso kafe, na cijeni kafane u kojima se gostima servira i bosanska kafa. U životu ljudi u Bosni i Hercegovini kafa i kafana imaju nezamjenjivu ulogu u svakodnevnom životu i stoljećima je - još od turskog doba - stvaran kult kafe i kafane. Kafa je integralni dio svih ovdašnjih običaja, kao i ukupnog života", piše Čehajić.

Agencija za istraživanje tržišta Ipsos Strategic marketing je početkom 2015. godine u regiji provela istraživanje na oko 4.000 građana, među kojima su bile obuhvaćene i "kafopije" u BiH.

Rezultati su pokazali kako tradicionalnu kafu u BiH konzumira oko 86 posto ispitanika, a uglavnom je piju jednom ili nekoliko puta dnevno, odnosno četiri do šest puta sedmično. Od ukupnog broja anketiranih osoba, 79 posto njih započinje dan sa šoljicom crne kafe, od čega 74 posto anketiranih pije crnu kafu više puta dnevno.

Oni koji uživaju u tradicionalnoj kafi ne mogu zamisliti druženje sa prijateljima i poznanicima bez ovog popularnog napitka, a 63 posto njih tvrdi da im predah nije potpun ako ne konzumiraju tradicionalnu kafu.

I pored velikog broja konzumenata tradicionalne kafe u BiH, 51 posto anketiranih često koristi i instant kafu.



Na osnovu podataka Vanjskotrgovinske komore u BiH, u 2014. godini je došlo do pada i uvoza i izvoza pržene kafe s kofeinom u BiH u odnosu na prethodnu, 2013. godinu, dok se ta situacija u 2015. godini preokrenula, pa je tako zabilježen poraz i u izvozu i u uvozu pržene kafe s kofeinom.

S druge strane, u 2015. godini je došlo do pada uvoza pržene kafe bez kofeina, i to čak više od 50 posto.

Prženu kafu bez kofeina BiH je izvozila zadnji put u 2013. godini, kad je izvezeno robe u vrijednosti od 4.212,85 KM. U toj je godini uvezeno pržene kafe bez kofeina u vrijednosti od 63.045,90 KM, 2014. godine je ta brojka iznosila 18.118,59, da bi 2015. godine iznosila tek 9.969 KM.

Kad je u pitanju sirova kafa s kofeinom, došlo je do laganog pada izvoza i uvoza u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu, no zato je u 2015. godini uvoz povećan sa 73.474.094 KM na 83.098.664 KM, dok je izvoz povećan za skoro četiri puta - sa 54.911 KM u 2014. godini na 207.412 KM u 2015. godini.


Kafane u Bosni i Hercegovini



Najstarijim podatkom o kafanama u Bosni smatra se onaj koji je zabilježio turski historičar i pisac porijeklom iz Bosne, Ibrahim efendija Alajbegović, poznat po nazivom Pećevija.

"Putujući po Bosni, 1592. godine sjedio je u jednoj od njih. Tu kafanu on opisuje prelijepom sa 10 sećija, od kojih je svaka bila za određenu klasu ljudi, različitog društvenog staleža. Ovaj historičar tvrdi da su se kafane nalazile na gotovo svakom ćošku bosanskih gradova, a najviše ih je bilo na sarajevskoj Baščaršiji ("Morića han"), ali i na istočnoj kapiji grada - na Vratnik Mejdanu. Kako je vratnička cesta bila glavni put prema istoku, u te kafane u turskom periodu ("Pod kestenom", "Mušanova kahva" i dr.), pored domaćeg stanovništva, svraćali su i mnogobrojni putnici namjernici.



Nakon Sarajeva, kafane niču i u drugim gradovima, pa je prema nekim podacima u Foči prva otvorena 1600. godine, a u Mostaru 1660. godine. Prema predanju iz 17. stoljeća, u Olovu je u tom periodu radilo čak 18 kafana.

"Kafane po Bosni su bile male prostorije u vrhu kojih se nalazio kahve-odžak sa stalno gorućom vatrom u bosanskom šporetu, pored koga je sjedio kahvedžija okružen džezvicama, tablama i fildžanima. U kafanama su posjetioci mogli čitati novine, pa i knjige, kao i slušati muziku. Sviralo se uz saz, harmoniku i druge instrumente. Turski putopisac Bašeskija spominje da je 1777. godine u jednoj sarajevskoj kafani sviralo nekoliko svirača. U kafanama tog doba igrale su se i razne igre, a najpoznatije su tavla, domine i karte", piše Raif Čehajić, autor knjige "Kafa - magični napitak".

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: