Posljednji parlamentarni izbori u Francuskoj održani 2017. godine dali su snagu obećanju predsjednika Emmanuela Macrona o političkom obnavljanju države. Izbor za zastupnike u Narodnoj skupštini održat će se od 12. do 19. juna.
Macronovova parlamentarna iskustva
Prošlo je pet godina otkako je Macron trijumfirao na parlamentarnim izborima, te poslao do tada nepoznate osobe u Nacionalnu skupštinu, donji dom francuskog parlamenta.
Macron, koji je i sam u to vrijeme bio početnik u francuskoj politici, obećao je regeneraciju francuske politike ubrizgavanjem novih energija u parlament. Na njegovoj listi kandidata bili su muškarci i žene u jednakom broju. Više od polovine su bili ljudi koji nikada nisu obnašali funkcije.
Sa te liste, nevjerovatnih 308 osoba je izabrano u skupštinu koja ima 577 mjesta. Izvanredan rezultat potvrdio je želju francuskih birača za promjenom i njihovu naviku da novoizabranim predsjednicima daju skupštinsku većinu.
Ipak, nedostatak iskustva je neizbježno otežavao rad novoizabranim poslanicima. Kao rezultat toga, nekolicina onih koji su znali kako da upravljaju Narodnom skupštinom u prvim danima su se suočili sa malo konkurencije i brzo su mogli da steknu istaknute pozicije unutar LREM (La République En Marche, stranka predsjednika Macrona) grupe.
Politika koju su vodili Macron i njegova vlada udaljila je mnoge zakonodavce, posebno lijevo krilo stranke. Drugi su bili razočarani parlamentom i njegovom relativnom slabošću u političkom sistemu kojim dominira lik predsjednika.
Dok Francuska izlazi na birališta 12. i 19. juna kako bi obnovila Nacionalnu skupštinu, Macronova vladajuća stranka odlučila je da ne ponovi svoj eksperiment odbacujući sve priče o obnovi francuske politike.
Oko 70 poslanika izabranih 2017. godine pod zastavom LREM-a ili je odlučilo da se ne kandiduje za drugi mandat ili su izgubili svoju nominaciju. Ta upražnjena mjesta popunili su Macronovi saveznici ili ljudi koji su već dobro upoznati sa francuskom politikom.
Iskustvo Macronovih poslanika u proteklom periodu otkrilo je sve limite pokušaja da se unese nova energija u francuske institucije.
Poput predsjedničkih, i parlamentarni izbori u Francuskoj održavaju se u dva kruga glasanja. Prvi će biti održan 12. juna a drugi krug glasanja za francuski parlament bit će organiziran 19. juna.
Izbori za francusku Narodnu skupštinu
Od 2002. godine i prelaska na petogodišnji predsjednički mandat (sa ranijih sedam), parlamentarni izbori održavaju se u sedmicama nakon predsjedničkih izbora, i uvijek su bili pomalo zasjenjeni.
Emmanuel Macron je ponovno izabran, ali još uvijek treba glasati za izbor novi Assemblée Nationale (donji dom francuskog parlamenta).
Parlamentarni izbori jedinstveni su jer su nacionalni izbori koji se organiziraju na lokalnim izbornim jedinicama.
Postoji 577 izbornih jedinica (uključujući 11 za francuske državljane koji žive u inostranstvu) i isto toliko mjesta u Assemblée Nationale koje treba popuniti.
Svaki birač je raspoređen u izbornu jedinicu, u kojoj se takmiče kandidati iz različitih političkih stranaka.
Kao i kod predsjedničkih izbora, sistem glasanja je uninominalni (što znači da pobjednik uzima sve, bira se osoba, a ne lista), većinski (ne kao proporcionalni glas) i sastoji se od dva kruga. Poslanik izborne jedinice može postati samo jedan kandidat: onaj koji dobije većinu glasova. On ili ona tada osvajaju mjesto u Assemblée Nationale u ime svoje političke stranke.
Kandidat može pobijediti u prvom krugu ako dobije 50 posto glasova i glasove najmanje 25 posto upisanih birača, pa je stoga stopa izlaznosti odlučujuća.
Ako nijedan kandidat ne pobijedi u prvom krugu, organizira se drugi krug. Uslov za kvalifikaciju je da se prikupi broj glasova koji je jednak broju barem 12,5 posto upisanih birača. Pobjednik drugog kruga je onaj koji glasovima dođe na prvo mjesto.
Na nacionalnom nivou, cilj političkih partija je da dobiju apsolutnu većinu u Skupštini (289 poslanika) kako bi mogli da odlučuju o glasovima bez potrebe da pregovaraju sa drugim političkim partijama.
Kako Rusi "varaju sistem" uz pomoć Turske: Nafta i dalje stiže u EU zbog rupe u sankcijama
