Svjetska banka: Klimatske promjene mogle bi uticati na ekonomiju zemalja zapadnog Balkana
Klimatolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda Dženan Zulum u razgovoru za Agenciju Fena kaže da još nije pogledao ovaj izvještaj Svjetske banke, ali naglašava da je od početka službenih mjerenja na prostoru Bosne i Hercegovine koja datiraju iz 19. stoljeća srednja temperatura porasla za 0,8 stepeni celzija.
"U ovom periodu zabilježen je i blagi porast količina padavina te promjena režima padavina, tako da su zabilježeni česti i dugi sušni periodi, ali je primijećeno da se u kraćem periodu izlije veća količina padavina", pojašnjava Zulum.
Dodaje da takve klimatske oscilacije nisu povoljne po bilo kojem osnovu, a posebno kada je u pitanju aspekt poljoprivrede, no ističe da nema većih oscilacija koja se tiču padavina između ljeta i zime bar što se tiče umjerenih kontinentalnih predjela.
Istaknuo je da je primjeran sve veći i učestaliji broj ekstremnih klimatskih perioda s visokim, a potom s niskim temperaturama te su zabilježeni dugi periodi bez padavina pa kraći s većom količinom padavina.
Međutim, podsjetio je da majske i augustovske padavine ove godine nisu jedine poplave koje su se dogodile u posljednjim godinama. Posljednjih godina plavila je rijeka Drina u središnjem i donjem toku, a potom i Neretva.
Zbog toga, Zulum naglašava da je očekivati da i u narednom periodu bude zabilježen povećan broj ekstremnih klimatskih uvjeta, ali je vrlo teško predvidjeti u kojem obliku.
Savjetnik za Makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran kazao je za Agenciju Fena da BiH ima veoma nerazvijen sistem zaštite i prevencije te saniranja šteta od elementarnih nepogoda, što je dokazano i u ovogodišnjim poplavama, a takav loš sistem sada je i dodatno oslabljen.
"Svi nasipi i sve druge mjere su iscrpljene tako da bi nepogode manjeg obima, koje ne moraju biti poplave može biti riječi i o suši ili nečemu drugom, BiH mogle nanijeti puno više štete u prosjeku nego nekoj drugoj zemlji s uređenijim i izgrađenijim sistemom", podvukao je Gavran.
Budući da je veliki dio BiH u fazi obnove i oporavka, Gavran smatra da je on znatno osjetljiviji za bilo kakve nove štete uzrokovane vremenskim neprilikama, zbog čega je to i dodatni razlog za zabrinutost.
Posebno je naglasio da značajan dio bh. ekonomije direktno ovisi o vremenskim uvjetima posebno u oblastima hidroenergije i prehrane. U tim oblastima od vremenskih uvjeta ne zavisi samo bh. izvoz nego i egzistencija velikog broja ljudi.
Međutim, nauka nema mogućnosti putem kojih bi mogla predvidjeti tačne datume kada bi se neka ekstremna klimatska situacija mogla dogoditi u kojoj godini ili mjesecu da li će to biti 2015. ili 2025. godine, ali stručnjaci smatraju da bi se više pažnje trebalo posvetiti radu na prevenciji šteta od vremenskih neprilika.
Iz koje zemlje svijeta dolaze najatraktivniji muškarci? Na ovoj mapi Evrope dominira jedna država
