Intervju / Senad Redžić, direktor NLB banke: Moramo podstaknuti kreditni rast u domenu privrede

Kakvi su poslovni rezultati NLB Banke u ovoj godini?

Više smo nego zadovoljni ostvarenim rezultatima i ponosni na činjenicu da su klijenti prepoznali kvalitet naših usluga i ponude koju imaju u našoj banci. Odličnim rezultatima NLB Grupe svakako je doprinijelo i poslovanje NLB Banke d. d. Sarajevo koja je u prva tri kvartala 2016. godine zabilježila zavidan rezultat. Ostvarena je ukupna neto dobit u iznosu od 8.526.479 KM, što je za 43 posto više u odnosu na isti period prošle godine. NLB Banka je imala pozitivan trend rasta u svim segmentima poslovanja, posebno u segmentu poslovanja sa fizičkim osobama. S tim u vezi, kontinuirano ćemo unapređivati kvalitet i asortiman usluga uz vrlo povoljne uslove za proizvode koje nudimo našim klijentima.

Prvobitno je objavljena informacija da je Evropsko udruženje banaka stavilo BiH na tzv. crnu listu zbog odgađanja donošenja mjera u sprečavanju pranja novca. Naknadno je utvrđeno da se BiH nalazi na tzv. sivoj listi. Kako će se taj potez odraziti na bankarski sektor u BiH? Koje su sve opasnosti?

Proteklih dana je bilo puno različitih informacija vezanih za stavljanje BiH na "crnu listu" zbog neispunjavanja uslova koje je BiH preuzela u pregovorima sa FATF-om i "Moneyvalom".

Vidjeli smo da je Vijeće ministara BiH demantovalo prethodnu vijest i obavijestilo javnost da je BiH još uvijek na tzv. "sivoj listi", što je potvrdila i Agencija za bankarstvo FBiH. Da se razumijemo, biti dio "sive liste" je također veoma loša pozicija, većina banaka, kao i klijenata, je iskusila koliko je teško osigurati pravovremene poslovne transakcije i koliko je otežano međunarodno poslovanje kompanijama iz BiH. Ukoliko bi se BiH ipak našla na "crnoj listi", tom odlukom bi bilo ugroženo poslovanje sa bankama i klijentima banaka, bez obzira na to da li je riječ o fizičkim ili pravnim osobama. Čak i postojeće investicije u BiH iz EU bi bile stavljene pod poseban režim, a priliv kapitala iz EU bi bio usporen ili onemogućen, dok bi finansijske transakcije diplomatskih i privrednih predstavništava BiH u EU također bile usporene ili onemogućene. Stavljanje BiH na "crnu listu" bi značilo i da bi sve uplate i isplate prema inozemstvu bile višestruko provjeravane, a prebacivanje novca usporeno i otežano.

Bankarski sektor u BiH bi također osjetio posljedice spomenutih sankcija, jer su naše aktivnosti neminovno povezane s inozemstvom.

Vjerujem da će institucije BiH i entiteta nastaviti aktivno raditi na realizaciji dogovorenih ciljeva kako Bosna i Hercegovina ne bi dospjela na "crnu listu" i kako bi bila uklonjena i sa sive liste FATF-a. Mislim da su svi svjesni rizika, kao i mjera predostrožnosti i upozorenja od Bankarskog sektora i da će se na vrijeme izvršiti sve preporuke i uslovi iz FATF i Moneyval plana. Plan je da se sve završi do kraja godine, a ja vjerujem da će odgovorni ispoštovati navedeni rok.

Kamate u BiH su na rekordno niskom nivou, ali ipak su više nego u većini zemalja EU, čak i susjedstva. Šta je razlog tome?

Visinu kamatnih stopa u BiH diktira nekoliko faktora od kojih je najvažniji cijena zaduživanja banaka na svjetskom tržištu kapitala. Naša zemlja se i dalje smatra visokorizičnom za plasman kredita i to je još jedan od razloga ovakvih kamatnih stopa. Također, u BiH još uvijek postoji dosta veliki rizik naplativosti kredita izazvan i lošom ekonomskom situacijom, kao i relativnom političkom nestabilnošću. Većina banaka u BiH nastavlja praksu snižavanja kamatnih stopa na sve vrste kredita u oba segmenta, stanovništvu i privredi.

NLB Banka je također u znatnoj mjeri doprinijela smanjivanju kamatnih stopa nudeći povoljnije kamatne stope na kredite, kao i fiksnu kamatu na period do 15 godina.

Sa druge strane, ako uporedimo visinu kamata sa zemljama iz našeg bližeg regiona BiH je dosta povoljnija od prosjeka kamata, posebno zemalja izvan EU, što se lako može provjeriti kroz službene objave centralnih banaka zemalja u našem regionu. Trend smanjivanja kamatnih stopa se svakako nastavlja i to paralelno na obje strane, i kod aktivne i kod pasivne kamatne stope, a svjesni smo već duži period da je stopa EURIBOR-a negativna.

Centralna banka BiH je od jula ove godine povećala obaveznu rezervu banaka za dugoročne depozite sa 7 na 10 posto. Kako komentarišete potez Centralne banke?

Cilj ove odluke Centralne banke BiH je svakako veće osiguranje, ali i efikasnije korištenje sredstava. Sa druge strane pored potencijalnih pozitivnih efekata, negativni efekti se ogledaju u pogledu smanjenja kreditnog potencijala banaka, kao i pritiska na rast kamatnih stopa. S ozbirom na trendove koji vladaju u okruženju, ali i u samoj BiH, može se sa sigurnošću tvrditi da će poslovanje bankarskog sektora u nadolazećem razdoblju biti pod pritiskom, posebno imajući u vidu pomenute mjere Centralne banke BiH koje bi mogle imati velikog utjecaja na pasivne kamate i depozite, ali i na cjelokupno poslovanje. Neophodno je i nužno da nadležne institucije što prije poduzmu korake kako bi se podstaknuo kreditni rast, posebno u domenu privrede, a time bi se utjecalo i na porast GDP-a i poboljšanje cjelokupnog ekonomskog ambijenta.

Dvije banke u RS-u su propale, kako stoji bankarski sektor u FBiH?

Uprkos otežanim uslovima djelovanja i pored svih negativnih utjecaja, bankarski sektor na nivou BiH je sačuvao stabilnost i adekvatnu kapitaliziranost, ali i povjerenje građana, jer je štednja stanovništva zadržala trend rasta. Likvidnost banaka je i dalje zadovoljavajuća i mislim da većina banaka ima mnogo više sredstava nego su to zakonska ograničenja. Tačno je da je u protekloj godini bankarski sektor Republike Srpske imao dosta tešku i manje uspješnu poslovnu godinu u kojoj su dvije banke obustavile svoje poslovanje, a putem agencije za osiguranje depozita obaveze prema depozitarima su pravovremeno izvršene. U međuvremenu sektor se konsolidovao i banke koje trenutno posluju na tržištu RS-a rade veoma profitabilno i zadovoljavaju sve kriterije. Bankarski sektor u FBiH je imao jednu od najuspješnijih poslovnih godina, a tako će biti i na kraju ove godine, ali svakako da nismo izdvojeni sistem i zavisimo od ekonomskih kretanja u cjelini. Vjerujem u bankarski sektor i cjelokupan sistem, a svi podaci o poslovanju sektora posljednjih godina govore nam da je i dalje veoma stabilan i jedan od najuspješnijih u BiH.