Da li je BiH spremna za energetsku tranziciju: Proces u kojem regija mora biti ujedinjena
Profesor s Fakultea elektrotehnike uz Tuzli i član Ogranizacionog odbora Regionalnog energetskog foruma (REF) prof. dr. Mirza Kušljugić smatra da je projekt korištenja obnovljivih izvora energije nemoguće sprovesti na nivou jedne države, zbog čega je u cijelom svijetu potrebno jačati međudržavne odnose.
Energetska nezavisnost BiH
Kušljugić kaže da upotreba obnovljivih izvora energije potiskuje ranije zastarjele tehnologije kao što su termoelektrane na ugalj, a koje su prisutne još uvijek u Bosni i Hercegovini.
"U zemljama Evropske unije postoje jasni datumi kada će u zemljama članicama doći do isključenja i posljednje termoelektrane na ugalj. To nije slučaj s jugoistočnom Evropom, tako da je potrebno izvršiti ozbiljni analizu u ovom segmentu. Ranija analiza pokazuje da tehnologije obnovljivih izvora energije po cijeni padaju te da su već konkurentne s konvencionalnim tehnologijama", istakao je Kušljugić.
Direktor Elektroprivrede BiH Bajazit Jašarević kaže da je centralno pitanje naše zemlje njena energetska nezavisnost.
"U istoj ravni gledamo energetsku nezavisnost BiH, povećanje učešća obnovljivih izvora u ukupnoj količini energije i projekte energetske efikasnosti koji će dopinijeti racionalnijem koriteštenju energije, ekonomoiji i ekologiji. BiH ne pristaje da Evropska energetska zajednica razgovara o druga dva pitanja, a da ne razmatra ono koje je vezano za energetsku neovisnost BiH", rekao je Jašarević.
Prijeti li BiH Evropskoj međunarodnoj zajednici?
Kako je naveo, BiH Evropskoj energetskoj zajednici nudi da postojeće blokove koji nisu s najmodernijom tehnologijom ugasi, a potom izgradi nove, najsavremenije u svijetu.
"Taj put nema alternativu, a ukoliko nam ne dozvole gradnju novih blokova, postojeći će raditi narednih 50 godina. Mi ćemo 5.000 GW za naše građane i industriju proizvoditi iz postojećih blokova koji nisu savršeni, ili iz zamjenskih u Tuzli i Kaknju", kazao je Jašarević te naglasio da u ovoj njegovoj izjavi nema elemenata prijetnje Evropskoj energetskoj zajednici, već da je ovo poziv da se i BiH uključi u značajne projekte.
Kada je riječ o Bloku 7 Termoelektrane u Tuzli, Jašarević je kazao da se on trenutno razmatra u Agenciji za državnu pomoć BiH te da se očekuje odgovor Evropskoj energetskoj zajednici.
"Pozivamo Evropsku energetsku zajednicu da popravi komunikaciju s BiH i pomgnu izgradnju blokova koji su zamjenski i ništa drugo", zaključio je Jašarević.
Dok se u Bosni i Hercegovini na sav glas priča o izgranji novih termoelektrana, hrvatski stručjak iz oblasti energetike Slavko Krajcar kaže da u ove projekte ne bi uložio ni jednu marku.
Za razliku od ostalih zemalja regije, Hrvatska se već nalazi u procesu energetske tranzicije, a Krajcar kaže da je taj put izuzetno težak.
"Mi smo sljedbenici evropskih direktiva, a koje su prije nekoliko dana u Evropskom parlamentu izmijenjene. Svi imaju potencijala da dođu do obnovljivih izvora energije, a taj put nije lagan, ali se njime mora ići", kaže Krajcar, naglasivši da su evropske prognoze da se u 2050. godinu uđe bez emisija Co2 u zrak.
Ovaj hrvatski stručnjak kaže da je BiH napravila određene korke u proteklih osam godina.
"Taj novi put je nezaobilazan i u BiH će se dogoditi sve ono što i u ostalim evropskim zemljama", potcrtao je Krajcar.
BiH mora dekarbonizirati energetski sektor
Naša zemlja je kao potpisinica ugovora o energetskoj zajednici u obavezi dekarbonizacije energetskog sektora.
"Mi smo trenutno u obavezi da započnemo izradu integrisanog energetskog i klimatskog plana BiH za period od 2021. do 2030. godine koji će definisati pravac razvoja energetskog sektora. Kao potpisinica svih sporazuma, naša zemlja je u obavezi da podiže standarde, što moramo raditi postepeno", navodi pomoćnik ministra za energetiku u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomnskih odnosa BiH Admir Softić.
Kako bi se zemlje regije priključile svjetskom tržištu električne energije potrebno je da u svim zemljama na poseban način budu erkirane jedinstvene berze, koje će se naknadno pridružiti regionlanoj, a potom i svjetskoj.
"Ovaj dio Balkana je u deficitu električne energije, a potrebna je niža cijena, jer je ona u ovom trenutku najveća na prostoru cijele Evrope. Kada je riječ o obnovljivim izvorima energije, još uvijek nje postoji regulativa koja bi ih obavezala da idu na berzu električne energije. Oni još uvijek idu kod javnog snabdjevača koji otkupljuje cjelokupnu količinu", kaže Dejan Stojčevski, tehnički direktor Srpske berze električne energije.
O svemu spomenutom danas i sutra se govori u okviru Regionalnog energetskog foruma (REF) koji je zvanično otvoren u Tuzli.
Prilika je ovo da regionalni stručnjaci razgovaraju o aktuelnim temama u oblasti energetskih politika, primjeni novih tehnologija, kao i pravcima razvoja energetike općenito.
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
