Pogledajte kako bi Tuzla mogla izgledati u budućnosti

Odlagalište otpada pretvoreno u atraktivnu površinu za izgradnju

Kada je u pitanju Regulacioni plan proizvodne zone Kreka sjever, naša sagovornica kaže da ova cjelina predstavlja u potpunosti neizgrađen prostor, koji je svojim položajem godinama zanemarivan i služio je uglavnom kao odlagalište organskog i neorganskog otpada.

Riječ je o atraktivnoj površini na zapadnom ulazu u grad koja pruža mogućnost za razvoj lokacija za stvaranje malih i srednjih preduzeća, a projekcijom izgradnje i uređenja formirano je 29 pojedinačnih proizvodno-prerađivačkih kompleksa.

"Kako ne raspolažemo podacima o namjenama pojedinih kompleksa, niti o potrebama potencijalnih investitora, formirali smo komplekse na osnovu iskustava stečenih kroz raniju izradu provedbene planske dokumentacije, prvenstveno na lokalitetu Bosanska Poljana, Mlake i Šići, za koje su u proteklom periodu urađeni regulacioni planovi za izgradnju i uređenje privrednih zona", ističe Sofić.

Analizom veličina i oblika parcela, a u skladu sa važećom zakonskom regulativom, dati su optimalni položaj i veličina prostora, u skladu sa maksimalno dozvoljenim procentom izgrađenosti.

"Kako se radi o proizvodno-prerađivačkim kapacitetima, u arhitektonsko-oblikovnom smislu ovi objekti su kompoziciono oblikovani kako bi međusobno predstavljali oblikovnu i funkcionalnu poveznicu, bez posebnih zahtjeva, s tim da planirani materijali trebaju biti usklađeni sa planiranim namjenama te u skladu sa važećim propisima i standardima iz oblasti zaštite od požara i zaštite na radu", dodaje ona.

Obrazovno-kulturno rekreacioni centar u užoj gradskoj jezgri

U centralnom gradskom području Sofić kaže da je i dalje evidentno slijeganje terena, međutim, na osnovu mjerenja, sprovedenih analiza i urađenih studija stvoreni su uslovi za adekvatan nastavak razvijanja i ovog dijela grada.

U proteklom periodu uslijed intenzivnog slijeganja terena svi objekti koji su se nalazili na području koje formiraju ulice Kulina bana na jugu, Ludvika Kube na istoku, Džindić Mahala na sjeveru i Kojšino na zapadu, su u velikoj mjeri devastirani te su zbog stepena oštećenja sukcesivno rušeni.

Jedan duži vremenski period u ovoj cjelini egzistira svega nekoliko objekata, a jedan od najznačajnijih je Muzej istočne Bosne, koji je u fazi rekonstrukcije, a ostali objekti su zapravo montažne barake i privremenog su karaktera.

U cilju revitalizacije ovog područja nedavno se pristupilo izradi Regulacionog plana obrazovno-kulturno rekreacionog centra Stara gimnazija.

"Podlogu za rad čini prethodno urađeno Urbanističko rješenje. Prostor koji je tretiran ovim rješenjem zauzima površinu od oko 2,65 hektara. Riječ je o izuzetno vrijednom gradskom lokalitetu koji se desetljećima identificira po objektima koji su nekada bili na ovom prostoru, odnosno Medresi i objektu stare Gimnazije, a pored njih nekada su bili i objekti Interne klinike te Dom zdravlja", naglašava Sofić.

Stara Medresa i stara Gimnazija dominirat će ovim prostorom u novom, savremenijem ruhu. U planu je i izgradnja javnih objekata reprezentativnog karaktera koji su uklopljeni u uređene zelene površine, popločane prostore i okupljališta.

Spratnost objekata je, naglašava Sofić, prilagođena problematičnom zemljištu, pa će biti onih koji imaju samo prizemlje, do objekata sa dva sprata i potkrovljem.

Navodi i da svaki od pomenutih objekata ima svoje uređenje, shodno namjeni, koje centralna parkovska površina sa šetnicom povezuje u jednu cjelinu nazvanu obrazovno-kulturno rekreacioni centar.

Urbanističkim rješenjem planirane su i parking površine koje su uklopljenje u okolni ambijent.

"Kada je riječ o arhitektonskom izrazu, sasvim je vidljivo da je riječ o arhitekturi kojom treba dati pečat sadašnjeg vremena, ali i sponi sa prošlošću. Veličina objekata i njihove siluete sasvim jako nagovještavaju da se radi o objektima koji se vraćaju iz sjećanja starih Tuzlaka u novom ruhu", kaže Sofić.

Smatra i da je ovo još jedan korak u duhu revitalizacije centralnog gradskog područja, ali i da je rješenje koje je predloženo dosta uspješno prevazišlo izuzetno složeno stanje na terenu i u cijelosti odgovorilo prvom zadatku - vratiti gradu gradsko.

Nastavlja da bi se izgradnja na predmetnoj prostornoj cjelini mogla odvijati fazno, u skladu sa uslovima na terenu.

Stambeno-poslovna zona sa funkcijama centra

Kao jedan od lokaliteta koji na području Tuzle itekako ima potencijala za izgradnju navedena je i sjeverozapadna strana prostorne cjeline Stupine - Ušće, a koja je Prostornim planom definisana kao stambeno-poslovna zona sa funkcijama centra.

"Izgradnja i uređenje ovog prostora ima izuzetan značaj za budući razvoj grada, s obzirom da predstavlja svojevrsnu urbanističku interpolaciju u već formirane gradske kvartove naglašenog stambenog karaktera te obezbjeđuje sve poslovne i društvene sadržaje neophodne za optimalno funkcionisanje novog gradskog centra", pojašnjava Sofić.

Urbanističku postavku većeg dijela ove cjeline karakteriše blokovski sistem građenja.

"Objekte koji formiraju blok čine jedna ili više lamela različitih horizontalnih i vertikalnih gabarita i namjena. U okviru planiranih lamela generalno su na nivou prizemlja i prvog sprata planirani poslovni sadržaji, dok su na višim spratovima planirani stambeni prostori", dodaje ona.

Saobraćaj u mirovanju će biti obezbijeđen planiranom izgradnjom površinskih, odnosno nadzemnih parkirališta, izgradnjom parking prostora u suterenskim i podzemnim etažama objekata te relizacijom platoa za parkiranje iznad regulisanog korita rijeke Jale.

Među novim građevinama i Islamski kulturni centar

Prostor obuhvaćen Regulacionim planom Zlokovac – Ši Selo, nalazi se u jugoistočnom dijelu urbanog područja Tuzle, na prostoru između kolektivnog stambenog naselja Stupine na sjeveru, Zlokovac na zapadu, Ušće na istoku te individualnog stambenog naselja Ši Selo na jugu.

Sagovornica Klix.ba portala kaže da se planom predviđa djelimična rekonstrukcija i dogradnja ulice Đure Đakovića s ciljem ispravljanja i poboljšanje njene trase, tehničkih elemenata i završne obrade, kako bi se povećao nivo sigurnosti odvijanja saobraćaja.

Također, planirana je nova interna saobraćajnica na jugoistočnom dijelu obuhvata, a dosadašnja raskrsnica između ulica Đure Đakovića, Nesiba Malkića i Pere Ćuskića je pretvorena u kružni tok.

Planirani objekti koji se nalaze uz južnu gradsku saobraćajnicu smješteni su u prostoru na način da formiraju poluprekinuti stambeno-poslovni niz spratnosti u okviru kojeg je omogućeno formiranje prostora za boravak stanara i igru djece, kao i zelenih površina.

"Objekti su generalno u obliku pravouganika, a građevinske linije su paralelne sa građevinskim linijama objekata u izgrađenom naselju Zlokovac sa zapadne strane. Na prostoru u okviru kompleksa džamije Kralja Abdullaha koji se trenutno koristi kao improvizovani parking te na prostoru sa sjeverne strane džamije, ovim planom je predviđena izgradnja Islamskog kulturnog centra", nastavlja Sofić.

Namjena objekata ovog centra je usklađena sa potrebama grada, mogućnostima prostora i željama investitora te je planirana izgradnja obdaništa, sportsko-kulturnog centra, biblioteke i ugostiteljsko-uslužnog objekta.

Također, u sklopu realizacije planirana je i izgradnja moderne pješačke pasarele preko sjeverne saobraćajnice.

Ovom projekcijom izgradnje i uređenja prostorne cjeline planiran je nastanak više od 350 novih stanova, sa oko 1.085 novih stanovnika.

Novo naselje sa 530 stanova

Pronalaskom investitora izgradnja devet stambeno-poslovnih objekata, odnosno oko 530 stanova što u biti čini 1.700 novih stanovnika trebala bi uslijediti na prostornoj cjelini koja se nalazi na poligonu pripadnika Specijalne policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona.

Realizacijom ovog projekta nastalo bi novo naselje Grabov potok, a Regulacionim planom je predviđena i izgradnja objekta javne garaže, kao i uređenje saobraćajnih površina, dječijih igrališta i sportskih terena.

U proteklom periodu urađen je glavni projekat sanacije klizišta potojećeg individualnog-stambenog naselja na istočnoj strani ove prostorne cjeline u kontaktu, a urađen je i glavni projekat regulacije i djelimičnog zacjenjenja Grabovog potoka.

Prostor je veličine 7,87 hektara i jedan je od rijetkih preostalih slobodnih i neizgrađenih prostora planiranih za kolektivno stanovanje u užem području grada.

"Ova prostorna cjelina, zbog svog povoljnog položaja u odnosu na ostale dijelove grada i prekrasnog prirodnog ambijenta, predstavlja prostor koji smo projekcijom izgradnje i uređenja tretirali kao prostor visokokvalitetnog kolektivnog stanovanja. Svi planirani objekti postavljeni su u prostoru tako da su maksimalno iskorištene pogodnosti koje pruža padina, vodeći pri tome računa da se kod utvrđivanja spratnosti ne remeti 'pravo na vidik' zatečenim objektima na susjednoj prostornoj cjelini, kao ni planiranim objektima međusobno", kaže Sofić.

Ističe da realizacija svih pomenutih regulacionih planova zavisi od potencijalnih investitora.

"Mi smo služba zapravo koja planira buduću gradnju, ali to ne znači da nakon što uradimo određeni regulacioni plan odmah gradimo. Kada je u pitanju izgradnja, tu vrlo malo radi i Gradska uprava, jer je malo zemljišta koje je u njenom vlasništvu. Dakle, riječ je o investitorima koji pogledaju prostorni plan te se opredjeljuju za lokacije koje su im privlačne", napominje sagovornica portala Klix.ba.

Ističe da predstavljene prostorne cjeline čine samo dio poslova na kojima je Zavod za urbanizam Grada Tuzla radio posljednjih nekoliko godina.

Pored svega navedenog, dodaje ona, intenzivno se radi i na uređenju postojećih javnih površina.

Kao primjere navodi uređenje Gradske ulice u Tuzli u kojoj su radovi na rekonstrukciji u završnoj fazi, zatim igrališta za djecu, višenamjenskih sportskih terena, ali i projekte rekonstrukcija postojećih saobraćajnica.