MMF o bh. ekonomiji: Vlasti zainteresovane za mogućnost zaduženja, dvije mjere su urgentne
Procjena je MMF-a da će ovogodišnji ekonomski rast iznositi dva posto, što je ocijenjeno kao vrlo niskim za državu kao što je Bosna i Hercegovina. Srednjoročna procjena je da će ovaj rast iznositi tri posto, što se također smatra vrlo niskim. Očekuje se da će ovogodišnja stopa inflacije u prosjeku iznositi šest posto.
Opasnosti i prijedlog mjera
Iancu je kao najvećim rizicima za Bosnu i Hercegovinu navela naglo usporavanje ekonomskih aktivnosti u Evropi, rast političkih tenzija u zemlji i realizaciju finansijskih rizika. Suzbijanje inflacije je ocijenjeno kao ključnim.
"Ključno je suzbiti inflaciju. S obzirom na raspoložive instrumente, fiskalno sredstvo je glavno sredstvo u borbi protiv inflacije. Tražimo manje ekspanzivnu fiskalnu politiku, a to se može postići smanjenjem tekuće potrošnje", kazala je.
Ponovila je da je MMF pri stavu da je Bosni i Hercegovini potreban rast kamatnih stopa kao mjera protiv inflacije, čemu se prošle sedmice usprotivio premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić (SDP). Ukazala je da velika razlika između kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini i eurozoni. Prema njenim riječima, ove stope u Bosni i Hercegovini su rasle za 75 bazni poena ili 0,75 posto, dok su u euro zoni rasle za 400 baznih poena ili četiri posto.
Iancu je pozvala na mjere za finansijsku stabilnost, što se prvenstveno odnosi na poboljšanje spremnosti za krize. Objasnila je šta trebaju podrazumijevati fiskalne, finansijske i ostale reforme:
-
Fiskalne reforme: ograničiti tekuću potrošnju, izvršenje pregleda zaposlenosti u javnom sektoru, bolje usmjeriti socijalna davanja, podstaknuti javne investicije kojima bi se podstakao rast privatnog sektora i povećati transparentnost javnog sektora;
-
Finansijske reforme: ključno je uspostaviti fond za finansijsku stabilnost kojim bi se pomoglo restrukturiranju banaka i koji bio bio podrška likvidnosti u izvanrednim okolnostima;
-
Ostale reforme - unapređenje poslovnog okruženja, digitalizacija, postepeni prelaz na zelenu energiju i borba protiv korupcije.
Šefica MMF-ove misije u Bosni i Hercegovini je kao dvije urgentne mjere istakla da se što prije usvoji novi zakon protiv pranja novca i finansiranja terorizma te priprema za mehanizam Evropske unije o graničnom prilagođavanju emisije ugljika.
O potencijalno novom kreditu
Govorila je i o potencijalno novom zaduženju Bosne i Hercegovine kod MMF-a. Naglasila je da ne postoji zvanični zahtjev za novo zaduženje, ali da su vlasti pokazale interes za tu mogućnost. Na pitanje ko je konkretno pokazao zainteresovanost, odgovorila je da to treba pitati domaće vlasti.
"U Federaciji Bosne i Hercegovine postoji umjerena potreba za finansiranjem i u tom smislu može priuštiti nešto više prostora, dok Republika Srpska ima veće potrebe za finansiranjem. Tokom razgovora u RS-u smo stekli dojam da su vrlo samouvjereni da će moći iznijeti te potrebe, kombinacijom domaćeg i vanjskog zaduživanja", rekla je.
O diferenciranom PDV-u i oporezivanju bogatih
Portal Klix.ba je pitao zašto se MMF protivi diferenciranoj stopi PDV-a, jer sa aspekta prosječnog građanina nije logično da se jednako oporezuju hljeb kao egzistencijalna potreba i luksuzni automobil.
"Stava smo da se snažno suprotstavljamo diferenciranoj stopi PDV-a. Prvi razlog jeste taj da je PDV i dalje glavni izvor prihoda, a drugi razlog jeste da bi diferenciranom stopom PDV-a naplata prihoda bila manja učinkovita i bilo bi veoma teško upravljati takvim PDV sistemom. Postoje studije koje svjedoče da se diferenciranom stopom PDV-a stopa nije pogodovalo siromašnijem stanovništvu, što je svrha ove mjere", odgovorila je.
Na pitanje našeg portala da li su sa bh. vlastima razgovarali o mogućnosti oporezivanja bogatih, s obzirom na to da je MMF u prvoj godini pandemije pozvao vlasti širom svijeta da to učine, kazala je da nije bilo razgovora o tome te da zbog toga to ne može komentirati.
Iancu je pozvala i na poboljšanja u radu poreznih uprava kako bi naplata prihoda bila bolja.
